Hrvatska, također kandidat za ulazak u članstvo, predala je pismo namjere prihvaćanja europskog Ustava, s obzirom da nije sudjelovala u radu konvencije koja je pripremala Ustav.
U dvorani Orazi i Curiazi, u kojoj je 25. ožujka 1957. šest zemalja potpisalo sporazum kojim su udareni temelji nastanku Europske ekonomske zajednice iz koje se kasnije razvila EU, čelnici europskih država svečanim su potpisivanjem praktički utvrdili zajednički temeljni zakon nove, ujedinjene Europe.
Predsjedatelj Europske unije, nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, rekao je tom prigodom da će europski Ustav jamčiti mir u Europi nakon stoljeća rata i sukoba. "Povijest Europe stoljećima je bila povijest neprijateljstava i sukoba", rekao je Balkenende na svečanom potpisivanju.
"To je sada povijest prijateljstava i partnerstva i europski Ustav potvrda je te evolucije", naglasio je nizozemski premijer.
"U Europi i drugdje, pogledi nade uprti su u nas. Naša Europa danas ulazi u novu eru. Prihvatimo objeručke nove prilike koje nam otvara Ustav. Svi imamo pravo biti optimisti i vjerovati u zajedničku budućnost", kazao je.
Prema uvodnim riječima europskih čelnika, europski Ustav nudi mogućnost veće sigurnosti i boljitka za njezine stanovnike, a u Europi više ne vlada pravo jačega, već suglasje zemalja i naroda koji žele živjeti zajedno i na to ih nitko ne primorava. Također je istaknuto da Ustav jača pojedine nacije i kulture, a ne da ugrožava identitet pojedinih naroda.
Talijanski premijer Silvio Berlusconi, domaćin skupa, i irski premijer Bertie Ahern, jedan od arhitekata europskog Ustava, pozvali su građane 25 zemalja članica proširene Europe da Ustav ratificiraju u roku.
"Danas počinje proces ratifikacije ustavnog ugovora", kazao je Berlusconi pozvavši na njegovu što bržu ratifikaciju.
"Proces neće biti lagan, no zahvaljujući našoj energičnosti i odlučnosti može biti dovršen i bit će dovršen", rekao je Ahern. On je naglasio kako je proširenje dalo i dat će poticaj Europi za daljnji napredak istaknuvši da je u izradi europskog ustava sudjelovala svaka zemlja, a niti jedna zemlja ga nije nametnula drugima.
Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell izrazio je uvjerenje da će s novim Ustavom Europa biti više demokratska, efikasnija i socijalno osjetljivija. Ustav daje mogućnost zajedničke obrane, borbe protiv terorizma i stvaranja mirne zajedničke budućnosti s najmodernijim i najkompletnijim pravima za svakog pojedinca. Europa će biti više demokratska i više učinkovita, a prema tome i djelotvornija za svakog njezinog stanovnika, rekao je Borrell i naglasio je kako to nije ustav koji su načinile vlade, već nastaje voljom naroda, koji će ga i ratificirati.
On je pozvao europske čelnike da mobiliziraju građane i objasne im važnost europskog Ustava kako bi ga se ratificiralo bez problema. "Učinimo napor objašnjavanja i motivacije kako bismo pobijedili dva velika neprijatelja naše demokracije, a to su neznanje i indiferentnost", rekao je među ostalim predsjednik Europskog parlamenta. Objasnimo im da ovaj sporazum predstavlja etapu čija evolucija ovisi o njima samima kako bi se naša europska avantura mogla suočiti s izazovima trećeg tisućljeća, dodao je Borrel.
Pozivima na ratifikaciju pridružili su se također sadašnji i budući predsjednici Europske komisije Romano Prodi i Jose Barroso. Prodi je naglasio kako upravo u Rimu je nastajao odgovor na hladni rat, podijeljenu Europu, a novi Ustav uvodi inovativne elemente koji će učiniti Europsku uniju još više demokratskom, jer će građani sudjelovati u donošenju svih odluka. Ustav omogućava donošenje odluka ne samo u Europskom parlamentu, već i u nacionalnim parlamentima, pa uključuje sve europske građane u odlučivanje.
Budući predsjednik Europske komisije Manuel Barroso je započeo svoj govor citatom francuskog pisca Victora Hugoa koji je prije jedno stoljeće pozivao na stvaranje europskog nadnacionalnog tijela, saveza, a sada se Ustavom ostvaruje taj njegov san. Barroso je upozorio europske vlade kako je na njima odgovornost da objasne sadržaj Ustava kako bi narodi bili dobro informirani i pozitivno odgovoriti na referendumima o ratifikaciji.
"Vlade imaju odgovornost pojašnjavanja detalja Ustava, a onda nacionalni parlamenti i građani zemalja potpisnica sporazuma imaju priliku ratifikacijom stvoriti uvjete za novu učinkovitiju i demokratskiju Europu", rekao je budući predsjednik EK.
Nakon govora Barrosa, šefovi država i vlada prešli su u dvoranu Orazi i Curazi. Potpisi su stavljeni pod dvije knjige, jednu veličine 60 puta 40 centimetara i drugu veličine 30 puta 25 cm. Čelnici su se prilikom potpisivanja služili nalivoperom od drva i platine, koji ostaje svakom potpisniku za uspomenu. Potom je uslijedio pjenušac.
Ručak za šefove država i vlada upriličen je potom kod šefa talijanske države Carla Azeglija Ciampija.
Proces ratifikacije europskog Ustava mora biti dovršen u roku dvije godine. Neke zemlje članice odlučile su ga staviti na referendum, a druge će to obaviti u svojim parlamentima.