Najveći dio prihoda ostvaren je u trgovini i popravku motornih vozila (45,64 posto), a najveće povećanje prihoda u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine ostvareno je u građevinarstvu (21,6 posto). Prihodi su povećani još u prerađivačkoj industriji, prijevozu i skladištenju te u poslovanju nekretninama.
Prihodi od turizma su znatno slabiji i smanjeni za 3,7 posto, a udio turizma u ukupnim prihodima iznosi 3,97 posto.
Pokrivenost županijskog uvoza izvozom je 70 posto. Ukupni prihod od prodaje roba i usluga u inozemstvu povećan je za 15,7 posto, ali uz stalno povećanje izvoza usluga te smanjenje robnog izvoza.
Uvoz roba u prvih je šest mjeseci povećan za 14,5 posto, pa iznosi 369,6 milijuna dolara. U istom razdoblju izvezeno je roba vrijednih 225,8 milijuna dolara, što je povećanje od 115 posto.
Na sjednici je istaknuto da je znatnom povećanju robnog izvoza pridonijela brodograđevna industrija jer je izvoz u toj djelatnosti u prvih šest mjeseci povećan za 432 posto. Brodogradnja ostvaruje 50 posto od ukupnog izvoza u županiji, kao i 50 posto od ukupna uvoza.
Broj trgovačkih društava u prvoj polovici 2004. povećan je za 6 posto, a najviše je novih poduzeća, 12,2 posto, u srednjem poduzetništvu.U prvih sedam mjeseci broj poduzetnika koji imaju probleme sa likvidnošću smanjen je za 17 posto, a ukupan iznos nepodmirenih računa za 22 posto.
Najlošije su poslovali veliki poduzetnici jer u ukupnom izračunu nisu ostvarili dobit. Mali poduzetnici ostvarili su povećanje prihoda od 2,4 posto, a najbolje su poslovali srednji poduzetnici koji su povećali prihode za 24,1 posto, ali uz povećanje problema pri naplati roba i usluga.
Broj zaposlenih u gospodarstvu povećan je za 1,8 posto, a prosječna plaća iznosi 3.358 kn netto, što je 4,7 posto više. Najniže su plaće kod malih poduzetnika, a najviše kod srednjih poduzetnika. Broj nezaposlenih je i dalje visok - 16.629, ali je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 1,4 posto.
Članovi Gospodarskog vijeća zaključili su da je potrebno pojačati mjere poticanja poduzetnika, stvaranja clustera i novih proizvoda za izvoz. Zaključeno je da treba potaći tržište za otkup dugovanja, ubrzati postupak naplate dugovanja na trgovačkim sudovima, smanjiti sivu ekonomiju te izmijeniti zakonske odredbe o slobodnim carinskim zonama kako bi se potakla ulaganja u postojeće zone.