Cossiga je u "Primorskom dnevniku" ponovio ono što je ranije rekao i za tršćanski "Il Piccolo", naime da se ubijenim pripadnicima tih organizacija koje je zbog protudržavne djelatnosti osudio na smrt fašistički sud za zaštitu države želio "pokloniti" još krajem 1991. godine prije svog posjeta tada još međunarodno nepriznatima Sloveniji i Hrvatskoj, no da su mu lokalne vlasti u Trstu tada onemogućile da to učini.
"To je bilo u vrijeme kad sam posjetio tršćanske fojbe i logor Rižarna (Risiera) i htio se pokloniti pred jamom Bazovica slovenskim mladićima koji su ubijeni samo zato jer su branili svoj nacionalni identitet. Htio sam se pokloniti žrtvama obiju strana", rekao je bivši talijanski predsjednik Cossiga, dodajući da mu je to spriječeno s tumačenjem da treba poštovati odluke suda.
U jami Bazovica blizu Trsta koju je Cossiga želio posjetiti bačena su nakon strijeljanja 1930. godine tijela Frana Bidovca, Frana Maručiča, Zvonimira Miloša i Alojzija Valenčiča.
Sudbinu hrvatskih i slovenskih domoljuba koji su se pod fašizmom borili protiv tadašnjih talijanskih vlasti Cossiga je usporedio sa sudbinom talijanskog heroja Cesarea Battistija koji se 1915. godine, iako je bio austro-ugarski oficir, odmah prijavio kao običan vojnik u talijansku vojsku nakon što su dvije države zaratile, tako da je istodobno postao "izdajnik i patriot". "Tko je bio antifašist i pravi Talijan mora priznati fašističku nepravdu", rekao je Cossiga, pojašnjavajući da se osobno "ne prepoznaje" u članovima posebnog suda za zaštitu države koji su tadašnje hrvatske i slovenske antifašiste osudili na smrt.
"Primorski dnevnik" od srijede navodi i da će talijanski predsjednik Ciampi idućeg tjedna prilikom posjeta Trstu u povodu proslava koje se u tom gradu održavaju uz 50. obljetnicu njegova povratka Italiji primiti i izaslanstvo dviju organizacije slovenske manjine.