Hrvatska ima skoro dovršen zakonodavni okvir za tržišno natjecanje, a preostalo je još donijeti dvije uredbe kako bi u potpunosti bio usklađen s acquisom, ističu za Hinu stručnjaci u Ministarstvu europskih integracija. Pritom treba naglasiti da je acquis "živa materija" koja se stalno mijenja, tako da se do stupanja u članstvo ne može isključiti potreba novih prilagodbi.
Politika tržišnog natjecanja jedno je od 29 poglavlja zajedničke pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) o kojima se pregovara u pristupnim pregovorima s EU. Tržišno natjecanje obuhvaća politiku tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust) i kontrolu državnih potpora. Pravila tržišnog natjecanja izravno se provode na području EU-a, a države članice su dužne u potpunosti surađivati s Europskom komisijom u provedbi tih pravila. Europsko zakonodavstvo na tom području obuhvaća pravila i postupke za suzbijanje protutržišnog djelovanja poduzeća te za sprečavanje vlada u davanju državnih potpora koje narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Kod stvaranja regulative u tom području EU se vodila dvama glavnim ciljevima - zaštiti konkurencije među poduzetnicima i stvaranju jedinstvenog europskog tržišta.
Zakonodavstvo zemalja kandidatkinja u poglavlju politike tržišnog natjecanja u užem smislu mora biti u potpunosti usklađeno s acquisom do dana ulaska u članstvo, jer je to ključni element funkcioniranja unutarnjeg tržišta. U tom području nije moguće dogovarati prijelazna razdoblja.
Prvi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Hrvatski je sabor donio još 1995. godine, ali on nije bio usklađen s acquisom, iako je sadržavao osnovna pravila prava konkurencije. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kojim je Hrvatska preuzela obvezu potpunog usklađivanja propisa za to područje s acquisom, Sabor je u srpnju 2003. donio novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji se počeo primjenjivati od 1. listopada prošle godine.
Taj je zakon prošao nekoliko recenzija, najprije kod njemačkih konzultanata, zatim je osnovana radna skupina koja je okupila domaće stručnjake s ekonomskog i pravnog fakulteta i iz ministarstava, a na kraju je i Europska komisija dala pozitivnu ocjenu, doznaje se u Ministarstvu europskih integracija.
Za njegovu primjenu potreban je čitav niz podzakonskih akata, uredbi, od kojih je većina već donesena, a do kraja ove godine ili početka sljedeće očekuje se donošenje još dviju uredbi, čime će zakonodavni okvir biti gotov.
Središnju ulogu u provedbi toga zakona ima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kao neovisno tijelo zaduženo za primjenu pravila tržišnog natjecanja.
Stručnjaci u Ministarstvu europskih integracija ističu da će biti potrebno ojačati tu Agenciju u smislu da mora imati kompetentne ljude koji se neprestalno obrazuju, ali i pojačati svijest u javnosti o važnosti te institucije, pogotovo o tome da se njezine odluke moraju poštivati.
U pregovorima s Europskom unijom, trebat će se naći rješenje vezano uz ovlasti Agencije. Naime, naš sustav ne dopušta da Agencija određuje kazne za prekršitelje, već je to prepušteno upravnom ili prekršajnom sudu.
Puno više posla Hrvatsku očekuje u području državnih potpora. Europska unija ne dopušta potpore čiji je cilj, primjerice, spašavanje poduzeća radi očuvanja radnih mjesta. Državne potpore se mogu opravdati jedino ako je to u interesu cijele Unije ili ako neko poduzeće ili gospodarski sektor ima tržišnu perspektivu.
Hrvatski sabor je prošle godine donio Zakon i Uredbu o državnim potporama, koji zadovoljava europske norme.
Međutim, u visini i strukturi državnih potpora postoje velike razlike između Hrvatske i EU-a. Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u Hrvatskoj su 2003. godine državne potpore iznosile 3,2 posto bruto društvenog proizvoda, a u EU 0,56 posto, odnosno 0,39 posto ako se izuzme poljoprivreda. Još su veće razlike u strukturi potpora - potpora za horizontalne ciljeve (istraživanje i razvoj, zaštita okoliša, malo i srednje poduzetništvo, zapošljavanje i usavršavanje) u Hrvatskoj iznosi 6,9 posto od ukupnih državnih potpora, a u EU 51 posto. Za potpore posebnim gospodarskim sektorima promet, turizam, brodogradnja, Hrvatska izdvaja 51,2 posto, a EU 21 posto od ukupnih potpora. Stoga, Hrvatskoj preostaje dosta posla oko ujednačavanja strukture potpora, odnosno davanja "manjih i kvalitetnijih potpora", koje EU smatra važnim dijelom efikasnog tržišnog natjecanja.
Piše: Slavko Vukadin