U izvješću D&B, koje danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, tako se naglašava sudjelovanje Hrvatske na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a i zemalja kandidata u Nizozemskoj početkom rujna. Ističe se i izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula kako bi pregovori o pridruživanju Hrvatske EU-u mogli započeti u ožujku 2005. godine.
Iako su hrvatske vlasti izražavale nadu da bi se Hrvatska Uniji mogla priključiti 2007. godine, u D&B-u kažu da bi to značilo da će se u dvije godine svakog mjeseca zaključivati više od jednog poglavlja pregovora (od ukupno 31), što drže "ambicioznim".
Dodaju i kako, za razliku od Rumunjske i Bugarske, hrvatski proces približavanja EU otežava i osjetljivo pitanje suradnje s Haškim sudom (ICTY), posebice pitanje generala Ante Gotovine.
Iako stoga ulazak Hrvatske u EU 2007. godine djeluje malo vjerojatan, u izvješću D&B-a se navodi kako postoji niz faktora zbog kojih se takva mogućnost ipak ne može isključiti. Tako se navodi da je Velika Britanija ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU usprkos prvotnom inzistiranju na boljoj suradnji s Haškim sudom. U D&B-u to tumače kao mogućnost da se slično dogodi i kod pregovora i samog priključenja.
Nadalje, ističe se kako je Europska komisija već ocijenila da u Hrvatskoj funkcionira tržišno gospodarstvo, dok primjerice Rumunjska takvu ocjenu po prvi put očekuje tek ove godine. U D&B također drže da će EU Hrvatsku prihvatiti u članstvo i kako bi pokazala manje stabilnim zemljama bivše Jugoslavije kako je članstvo u Uniji realna mogućnost.
Zbog svega navedenog, analitičari D&B-a drže kako postoji 35 posto šanse da se Hrvatska Europskoj uniji pridruži 2007. godine.
U pregledu gospodarskih pokazatelja u izvješću se ocjenjuje da je profil rizičnosti Hrvatske ovog mjeseca stabilan, a u tom se kontekstu posebno navode i odnosi Hrvatske i Slovenije oko proglašenja zaštićenog ekološkog-ribolovnog pojasa.
Analitičari D&B-a ocjenjuju kako su posljednji incidenti u Piranskom zaljevu bili ponajprije potaknuti slovenskim izborima te kako ti odnosi neće utjecati na promjene u trgovinskim odnosima između dviju zemalja ili ugroziti položaj Hrvatske na putu prema EU.
Na ljestvici 25 tranzicijskih zemalja za koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je na 10. mjestu, iza Bugarske a ispred Rumunjske, koje nose istu ocjenu rizičnosti, a koja ih svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganje.
Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom DB2c, već duže vrijeme zauzima Slovenija, a na drugom je mjestu, sa ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače.
Začelje ljestvice, također već mjesecima, sa ocjenom DB6d drže Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Tađikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. One su ocijenjene kao zemlje u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće vratiti.