Cliff je tim riječima aludirao na potrebu veće uposlenosti Srba i Bošnjaka u Aluminijskom kombinatu nego što je to sada slučaj.
Nakon poslijeratne obnove Aluminijskog kombinata Mostar, koju je prvo pomogla hrvatska Vlada sudjelujući u ponovnom pokretanju proizvodnje, godinama su uposlenici većinom Hrvati. To je izazivalo negodovanje bošnjačkih dužnosnika, a povremeno i međunarodnih dužnosnika angažiranih u BiH. Računa se da su u prijeratnoj nacionalnoj strukturi uposlenika Hrvati, Srbi i Bošnjaci bili ravnopravno zastupljeni, što je poremećeno ratnim zbivanjima.
Gradonačelnik Jahić je u tom kontekstu rekao kako bi povratak u kombinat oko 200 Srba i Bošnjaka, za koje se pretpostavlja da su i nakon rata ostali živjeti na mostarskom području, značio ekonomsku reintegraciju Mostara. Dogradonačelnik Bešlić istaknuo je pak da se može ostvariti povratak određenog broja uposlenika iz srpskog i bošnjačkog naroda, no upozorio je da taj povratak neće biti moguć na način kako se to radilo u socijalizmu, jer u sadašnjem tržišnom privređivanju nitko nije spreman plaćati prekobrojne uposlenike.
Prošlog tjedna je u Aluminijskom kombinatu Mostar puštena u pogon suvremena tehnologija, vrijedna 20 milijuna dolara, za proizvodnju aluminijskih blokova. Dopredsjednik američke tvrtke "Wagstaff", koja je isporučila ovu tehnologiju, Craig Jonson tom je prigodom rekao kako Aluminijski kombinat Mostar s tom novom tehnologijom postaje "jedna od vodećih ljevaonica u svijetu".
Nedavno se menagement Aluminijskog kombinata dogovorio s Elektroprivredom Republike Srpske o isporuci električne energije iz tog entiteta mostarskom poduzeću. Prije tog dogovora mostarski Aluminijski kombinat je nekoliko godina, uz stalne nesuglasice i međusobna optuživanja, koristio električnu struju Elektroprivrede BiH, čije je sjedište u Sarajevu.