Istaknuli su to, po završetku sjednice na temu "Prirodni resursi u funkciji turističkog razvoja", državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, ravnatelj Državnog zavoda za prostorno planiranje Matija Salaj te član Savjeta za prostorno uređenje akademik Boris Magaš.
Akademik Magaš najavio je početak izrade jedinstvenog elaborata za cjelovito područje Jadrana s otocima u kontekstu izrade prostornog plana posebne namjene.
Po riječima Matije Salaja dogovor dvaju savjeta temelji se na vladinoj Uredbi o zaštiti jadranskog prostora, a cilj mu je, kako je kazao "zaustaviti divljanje u prostoru, odnosno prodor stranog kapitala s nekontroliranim ambicijama gradnje na najatraktivnijim dijelovima obale gdje nastaje hrpa apartmana".
Naša zadaća nije kočiti gradnju nego omogućiti samo ono što će donijeti nove vrijednosti prostora u skladu s prirodnim fenomenima i kulturnim naslijeđem, kazao je Magaš.
Na pitanje novinara je li na sjednici bilo govora o kvaliteti prostornih planova, Salaj je istaknuo da je samo mali broj jedinica lokalne samouprave donio planove a i oni se, kako je dodao, moraju u roku od 60 dana uskladiti s uredbom o zaštiti jadranskog prostora.
"Svi prostorni planovi koji su unutar pojasa od 1.000 metara od obale moraju dobiti odobrenje Ministarstva prostornog uređenja. Za tu svrhu izradili smo i digitalne karte na kojima je označen taj pojas i koje će dobiti svaka županija kako bi se mogao pratiti proces donošenja planova", zaključio je Salaj. Napomenuo je kako se ovim mjerama ne zaustavlja građenje već se uspostavlja kontrola.
"Hrvatski turizam svakako je zainteresiran za razvoj, no to se mora uskladiti sa zaštitom prostora. Radimo na projektima kao što su 'Club Adriatica' i 'Brijuni rivijera'. Nužni su nam novi kapaciteti ali hoćemo da to bude pod kontrolom države i u skladu sa svim željama i planovima", naglasio je državni tajnik za turizam Zdenko Mičić.
On je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji se prirodni resursi koriste u turizmu jer veliki dio kontinentalne Hrvatske nije turistički dovoljno valoriziran.