"Kandidatske zemlje Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidati Albanija, BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gora, te zemlje EFTA-e, članice Europskog ekonomskog prostora Island, Liechtenstein i Norveška objavljuju da dijele ciljeve iz Zajedničkog stajališta Vijeća o daljnjim mjerama podrške za učinkovitu provedbu mandata ICTY-a", kaže se u priopćenju Vijeća Europske unije.
Vijeće EU-a usvojilo je 11. listopada Zajedničko stajalište i uredbu, koja je naknadno objavljena, o zamrzavanju svih sredstava i ekonomskih resursa koji pripadaju Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Anti Gotovini.
"Kako bi se nadopunile mjere preporučene u rezoluciji 1503 Vijeća sigurnosti UN-a od 28. kolovoza 2003. protiv pojedinaca, skupina ili organizacija koje pomažu optuženicima koji su još na slobodi i uzimajući u obzir da se u Rezoluciji traži od svih država da intenziviraju suradnju s ICTY-em, posebice u pogledu Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine, Vijeće smatra prikladnim da se zamrzne imovina tih pojedinaca, što je dio sveukupnih napora EU-a na sprečavanju bilo kakve pomoći njima i kako bi ih se dovelo pred ICTY", kaže se u dokumentu Vijeća Europske unije.
Prema toj odluci, koja je stupila na snagu na dan donošenja, trojici optuženika zamrzavaju se sva sredstva i ekonomski resursi, osim sredstava potrebnih za osnovne životne potrebe, hranu, stan, lijekove, medicinske usluge, zatim za porezne obveze, premije osiguranja te za troškove pravnih usluga.
Mjere iz Zajedničkog stajališta primjenjivat će se u razdoblju od godinu dana, a njihova provedba će se stalno nadzirati. Ako Vijeće procjeni da ciljevi te odluke nisu ispunjeni, ona će se obnoviti ili odgovarajuće dopuniti. Također popis osoba se može proširiti na prijedlog neke zemlje članice ili Europske komisije.
Kako bi se maksimizirali učinci tih mjera, Europska unija će poticati treće zemlje da uvedu restriktivne mjere slične onima iz Zajedničkog stajališta, stoji u odluci Vijeća.
Na zamolbu za komentar, glasnogovornik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić je rekao da je to "tehnički dokument i da se podrazumijeva da Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat, slijedi politiku EU-a".