FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Josip Grbac o pitanjima državne granice sa Slovenijom

ZAGREB, 21. listopada 2004. (Hina) - Josip Grbac, profesor riječkeTeologije, smatra utješnim što sada, za razliku od pred nekolikogodina, vidimo više odlučnosti na hrvatskoj političkoj sceni, kako kodvlasti tako i kod oporbe, u pogledu državne granice prema Sloveniji.
ZAGREB, 21. listopada 2004. (Hina) - Josip Grbac, profesor riječke Teologije, smatra utješnim što sada, za razliku od pred nekoliko godina, vidimo više odlučnosti na hrvatskoj političkoj sceni, kako kod vlasti tako i kod oporbe, u pogledu državne granice prema Sloveniji.

U članku koji donosi listopadski pazinski vjerski informativno-kulturni list "Ladonja", Grbac podsjeća da smo se samo pred nekoliko godina "čudili kako neki hrvatski politički dužnosnici olakotno shvaćaju pitanje državne granice prema Sloveniji".

"Čudili smo se kako im nije važno jedno takvo pitanje zbog kojega su mnogi na ovim prostorima trpjeli i žrtvovali se", napominje bivši tajnik komisije HBK "Justitia et pax".

Po ocjeni Josipa Grbca, sada se vide rezultati takvog nonšalantnog ponašanja, slovenski susjedi proglašavali bi svojim ono što nije njihovo, prelazili bi granicu bez dokumenta jer se, valjda sve tamo negdje do Červara, nalaze na slovenskom teritoriju.

Grbac u članku naslovljenu "Slovenija do Červara?", podsjeća kako je slovenski list "Mladina" pred petnaestak godina crtao granice između država koje će nastati poslije Jugoslavije i sve je nekako bilo logično, jedino nije bilo jasno, kako napominje, iz kojih bi se to razloga Slovenija trebala protezati do Červara, nadomak Poreča!

"Vjerojatno je glavni 'povijesno-strateški' razlog bio taj što su ondje tijekom nekoliko godina Slovenci bili izgradili velik broj svojih vikendica, pa su teren oko svojih nastamba odlučili proglasiti slovenskim teritorijem", zaključuje autor.

Grbac upozorava kako nitko na to nije posebno reagirao, a vidjevši kako mi i ne držimo previše do onoga što je naše, povijest se tako ponavlja s pitanjem Savudrijske vale, pa s Jorasom, koji se sjetio svoju okućnicu proglasiti "deželom".

Autor podsjeća da se tako poslije rata krojila granica među ondašnjim republikama te da dobro znamo koja su naselja nekoć bila hrvatske župe, a danas se nalaze u Sloveniji.

Grbac upozorava kako je tu logiku pokušala braniti i slovenska Crkva.

"Meni osobno bilo bi drago kada bi se i sada oglasila slovenska Crkva i pokušala nam rastumačiti koja smo to mi ljudska prava ili političke uzuse prekršili pokušavajući primijeniti zakon na vlastitom teritoriju", ističe Grbac.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙