Usprkos tomu, to je još uvijek visokih 5.800 američkih dolara inozemnog duga po stanovniku, što je za gotovo 500 dolara više nego krajem prošle godine, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.
Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja ove godine ukupni je vanjski dug Hrvatske iznosio 25,7 milijardi američkih dolara, što je za 2,18 milijardi dolara više nego na kraju prošle godine.
Od 25,7 milijarde USD-a ukupnog inozemnog duga Hrvatske, 35,5 posto je dug države, 32 posto dug banaka, dok je preostala trećina dug gospodarstva (ostalog sektora, odnosno poduzeća 25,3 posto) i dug po osnovi izravnih ulaganja.
Mada su svi sektori tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježili sporiju dinamiku rasta inozemnog duga, još uvijek je najveće apsolutno povećanje duga zabilježeno kod banaka, zatim kod države te ostalog sektora. Takva povećanja inozemnog duga tih sektora posljedica su preuzimanja novih kredita, kao i izdavanja međunarodnih obveznica.
Po podacima HNB-a, tijekom prvih sedam mjeseci ove godine banke su svoj inozemni dug povećale za 891,3 milijuna dolara, na 8,2 milijarde dolara krajem srpnja ove godine.
Inozemni dug države u sedam mjeseci povećan je za 688,5 milijuna dolara, na 9,1 milijardu dolara.
Inozemni dug ostalih sektora, odnosno poduzeća, krajem srpnja iznosio je 6,5 milijardi dolara, što je 536,4 milijuna dolara više nego krajem prošle godine.