Nekadašnji srpski moćnik Slobodan Milošević, kojem se danas sudi pred ICTY-jem u Den Haagu, želio je granicama Srbije obuhvatiti dom svakog Srbina, na potezu od Kosova preko Bosne do Hrvatske, podsjeća list, napominjući da se "ta razorna vizija u međuvremenu rasplinula".
No, pitanja koja su činila pozadinu krvavih sukoba još nisu riješena, upozorava list, prenoseći upozorenje posebnog izaslanika UN-a za Kosovo, norveškog diplomata Kaia Eidea da se razgovori o statusu Kosova više ne mogu odgađati.
Status quo u nekadašnjoj srpskoj pokrajini postao je neodrživ a malo je vjerojatno da bi pravo na samoodređenje bez nezavisnosti zadovoljilo ogromnu albansku većinu pa će se možda jednog dana postaviti i pitanje eventualne prilagodbe granica, ističe IHT.
"Međunarodni diplomati pokušavat će što dulje odgađati taj dan budući da je prijedlog o promjeni granica na Balkanu i dalje vrlo osjetljiv zbog opsežnih srpskih teritorijalnih zahtjeva", napominje list.
Bosna i Hercegovina također je krhka usprkos utrostručenom BDP-u, akumuliranim deviznim rezervama i obnovi 90 posto porušenih kapaciteta, naglašava IHT, dodajući da su mediji ali i nacionalne, kantonalne i lokalne vlasti skloni potkopavanju procesa jačanja jedinstvene bh. države.
"Lakoća kojom Radovan Karadžić, čelnik bosanskih Srba u razdoblju rata, i general Ratko Mladić, srpski zapovjednik, izbjegavaju uhićenje ukazuje čak na sklonost međunarodne zajednice da na Balkanu svim sredstvima pokuša izbjeći sukob", primjećuje list.
"Čini se da je ta politika izbjegavanja sukoba sada potrošena i uskoro treba donijeti temeljne odluke - primjerice, o prirodi bosanskog društva, o Kosovu i o budućnosti okrnjene federacije Srbije i Crne Gore", zaključuje IHT.
Nakon odlaska američkih postrojbi iz BiH krajem ove godine Europska unija te će odluke pojačano potpadati u nadležnost Europske unije, upozorava list, dodajući da bi perspektiva članstva u Uniji trebala "stišati neprijateljstvo, poduprijeti snage razuma i zaobići srpsko pitanje uključivanjem svih zemalja regije - kakve god one bile u Europu bez granica".
"Taj je san privlačan i jednog bi se dana mogao i ostvariti", zaključuje list. "Na mjesto nekadašnjih imperija - otomanskog, austro-ugarskog ili komunističkog - trebala bi stupiti Europska unija, benigni prigušivač nacionalističkih ekstrema. No, prije no što se to dogodi, valja donijeti neke teške odluke", upozorava IHT, navodeći pitanje nezavisnosti Kosova.
Pokušaj zadržavanja Kosova unutar granica Srbije mogao bi na kraju ostaviti otvorenim srpsko pitanje, upozorava list, dodajući da će u tom slučaju Balkan ostati nestabilan.