Dr. Cees Wiebes, profesor na katedri međunarodnih odnosa na Amsterdamskom sveučilištu pod čijim je vodstvom tim obavještajnih eksperata sačinio izvješće za vladu, izjavio je da ne postoje dokazi koji povezuju Miloševića s najgorim zločinom u ratu u BiH, pokoljem više od 7.000 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice u srpnju 1995., piše londonski "The Observer".
"U našem smo izviješću došli do zaključka da Milošević nije unaprijed znao za pokolje koji su uslijedili. Utvrdili smo, međutim, dokaze za suprotno. Milošević je bio vrlo uzrujan kada je saznao za pokolje", izjavio je Wiebes za radio emisiju BBC-a "Stvarni Slobodan Milošević" kako ga citira Observer.
Miloševiću se pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sudi od 12. veljače 2002. pod optužnicom koja ga u 66 točaka tereti za genocid u BiH, zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih.
Nakon završetka dokaznog postupka optužbe u veljači ove godine, "prijatelji suda" zatražili su odbacivanje optužbi za genocid i pomaganje u genocidu, tvrdeći da nisu dokazane. Glavna tužiteljica Carla del Ponte tada je priznala da genocid nije izravno dokazan, ali je raspravno vijeće ocjenilo dovoljnim posredne dokaze i zadržalo svih 66 točaka optužnice, uključujući i genocid.
Izgledi da bivši balkanski moćnik bude oslobođen najtežih optužbi, predstavljaju novi udarac suđenju izloženom nizu teškoća, od kojih su posljednje vezane za postavljanje branitelja optuženom i bojkot svjedoka obrane u znak prosvjeda zbog te odluke.
Prema informacijama iz kruga Miloševićevih pravnih savjetnika, postavljeni branitelj Steven Kay uspio je za nastavak suđenja osigurati samo pet svjedoka jer je od 97 s kojima je kontaktirao tijekom jednomjesečnog prekida, njih 92 odbilo doći u Haag.
Mogući neuspjeh u dokazivanju genocida bacit će sjenu na taj najsloženiji haški proces, ali i na buduće izglede međunarodnih sudova da utvrđuju odgovornost tirana za zločine, primjerice u procesu Sadamu Huseine za genocid nad Kurdima, drže analitičari.
Vlada u Haagu angažirala je prof. Wiebesa i druge stručnjake kako bi istražili zločin u Srebrenici, traumatičan za Nizozemsku zbog upletenosti nizozemskog bataljuna UNPROFOR-a koji je tu zaštićenu zonu UN-a tada predao u nemilost bosanskim Srbima.
Tijekom rada istražitelji su imali pristup tajnim dosjeima, ključnim diplomatima i stotinama svjedoka pokolja, u kojem su Srbi likvidirali sve Bošnjake muškarce koje su smatrali vojno sposobnima, uključujući i dječake od 12 godina. Wiebes je kazao da je njegov tim ponudio dokaze Carli del Ponte koja je to glatko odbila.
"Ono što sam čuo iz dobrih izvora u Haagu je da gđa. Del Ponte misli da mi bili previše iznijansirani i da ne gledamo stvari crno-bijelo", kazao je Wiebes.
Iz tužiteljatva su to opvrgli, navodeći da izvješće jednostavo nije relevantno. "Cilj izvješća nije bilo baviti se kaznenim predmetima povezanim sa Srebrenicom, ono je imalo druge namijene", izjavila je glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann za Observer.