Najosjetljiviji dio posla, postupno puštanje u rad pet 400 kilovoltnih dalekovoda (u Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i BiH) koji će povezati do sada odvojene mreže, započet će u 9,10 sati, a ne bude li neočekivanih problema taj bi dio posla trebao biti gotov za nekoliko sati, do 12, ili 13 sati.
Kako je riječ o vrlo osjetljivom poslu mogući su i poremećaji u opskrbi električnom energijom, ali u HEP-u vjeruju da većih poremećaja ne bi trebalo biti.
"Hrvatski elektroenergetski sustav vrlo je fleksibilan zbog visokog udjela hidroelektrana koje se u slučaju potrebe vrlo brzo uključuju na mrežu, pa ako rekonekcija ne bude tekla po planu, ne bi trebalo biti dužih nestanaka struje", kazao je sredinom tjedna supredsjedatelj Izvršnog tima za rekonekciju i član Uprave HEP-a Ivica Toljan.
Osim toga, u slučaju većih problema u susjednim zemljama, hrvatski elektroenergetski sustav može funkcionirati autonomno, što je dodatno jamstvo sigurnosti opskrbe, naglasio je Toljan.
Rekonekcija će označiti ponovnu uspostavu jedinstvene europske elektroenergetske mreže koja je razdvojena prije 13 godina, početkom srpske agresije na Hrvatsku te okupacijom i uništenjem Trafostanice (TS) Ernestinovo, a u Bosni i Hercegovini uništenjem TS Mostar. Stoga su obnova tih trafostanica, kao i izgradnja TS Žerjavinec, te pripadajućih dalekovoda bili i ključni preduvjeti za povezivanje dvaju europskih sustava.
Rekonekcijom, koju stručnjaci smatraju energetskim događajem godine, stvorit će se jedan od od najvećih sinkronih sustava u svijetu (za oko 400 milijuna ljudi), proširit će se mogućnosti trgovanja električnom energijom, te omogućiti uključivanje zemalja jugoistočne Europe u tržište EU.