Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) dobila je 29 mandata u parlamentu, koji sastavlja 90 zastupnika, a njezin glavni koalicijski partner, Nova Slovenija, (NS) Andreja Bajuka devet mandata. To nije dovoljno za sastavljanje nove vlade ni u slučaju koalicije tih dviju stranaka, sa Slovenskom pučkom strankom (SLS) Janeza Podobnika, koja je osvojila sedam zastupničkih mjesta. Takvoj mogućoj koaliciji stranaka desnog centra nedostaje jedan, 46. zastupnički glas potreban za izglasavanje mandatara u parlamentu, a potreban i prigodom izglasavanja nove vlade na istom mjestu.
Janša je izjavio da će stvarni razgovori o formiranju nove koalicije biti mogući tek nakon objave službenih rezultata izbora, no, ti rezultati vjerojatno se neće razlikovati od onih koji su već poznati, unatoč Janšinom prigovoru oko prebrojavanja glasova za Demokratsku stranku umirovljenika (DESUS).
Državna izborna komisija ponovila je u petak da će službeni rezultati biti objavljeni u srijedu, 13. listopada, no, nije isključena mogućnost da se to dogodi dan-dva kasnije. Predsjednik države Janez Drnovšek izjavio je da će konstituirajuću sjednicu novog saziva parlamenta sazvati za 22. listopada. Tek kad se novi parlament konstituira, potvrde mandati, izabere njegov predsjednik i osnovna radna tijela, može se pristupiti daljnjem procesu koji u konačnici dovodi do formiranja nove vlade.
Drnovšek, naime, nakon toga u konzultaciji sa svim strankama u parlamentu donosi odluku kome će povjeriti mandat za sastav nove vlade. U pravilu je to predsjednik najjače stranke u parlamentu. No, Drnovšek je već izjavio da će voditi računa i o tome tko ima izgleda dobiti parlamentarnu većinu.
Janša će, po svoj prilici, od Drnovšeka prigodu pokušati sastaviti vladu, no njegova zadaća neće biti nimalo laka. O tome govori i izjava koju je u petak dao Lojze Peterle, potpredsjednik Nove Slovenije, a od svibnja i zastupnik u Europskom parlamentu. Peterle je izjavio da toj stranici, koja je u koaliciji s Janšinom SDS najzaslužnija za politički preokret, treba pripasti mjesto predsjednika Parlamenta, te četiri do pet ministarskih mjesta. Peterle ne isključuje ni mogućnost da stranka zatraži i mjesto ministra vanjskih poslova na koje računa Dimitrije Rupel, koji se nakon izbacivanja iz Liberalnih demokrata pridružio Janšinoj stranci.
Slovenska pučka stranka (SLS), s druge strane, zadovoljila bi se s nekoliko ministarskih mjesta, uključujući ministarstvo zdravstva i poljoprivrede. Janša je već početkom tjedna izjavio da ga kao budućeg mandatara ne zanima vlada koja bi imala samo minimalnu većinu u parlamentu. U tom bi slučaju, ocjenjuje, vlada bila u situaciji da ne može provoditi svoj program. Osim toga, Janša najavljuje da neće dopustiti ucjene stranaka koje žele sudjelovati u budućoj vladi.
Isključi li se malo vjerojatna kombinacija da u vladu uzme Slovensku nacionalnu stranku (SNS) Zmage Jelinčiča, to onda po svoj prilici znači da bi Janša bio prisiljen na koalicijsko povezivanje s Udruženom listom socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora. Ta je stranka osvojila deset mjesta u parlamentu, a sudjelovala je u dosadašnjoj koaliciji premijera Antona Ropa. Za koalicijsko povezivanje s Janšom u toj stranci, međutim, nema previše zanimanja, osim kod samog predsjednika Pahora, koji ne isključuje želju da postane ministar vanjskih poslova.
U svakom slučaju veliku ulogu u formiranju buduće slovenske vlade, što je postupak koji se može otegnuti, odigrat će predsjednik Janez Drnovšek u konzultaciji s političkim strakama. On će ocijeniti koje su stranke najspremnije za međusobnu suradnju, tko kao budući mandatar ima najviše izgleda za formiranje čvrste i stabilne koalicije koja neće ići iz krize u krizu, na što bi bila osuđena ako bi bila prisiljena vladati samo uz glasove pripadnika manjina ili Stranke umirovljenika DESUS.