Pozivajući 1,634.000 birača da u nedjelju ispune svoju građansku dužnost i tako participiraju u demokratskom procesu, Drnovšek je izjavio da će njegov prijedlog o mandataru nove vlade ovisiti o izbornim rezultatima i konzultacijama sa stranačkim čelnicima nakon izbora, te će pri tome uvažiti ne samo rezultat pojedine stranke nego i njezinu sposobnost da formira koalicijsku vladu s većinom u parlamentu.
Prema najnovijem ispitivanju koje je objavila slovenska televizija, LDS bi na izborima dobio 17,5 posto glasova, a SDS 13,6 posto, dok je istodobno objavljeno terensko ispitivanje lista "Delo" na većem uzorku pokazalo da su SDS i LDS gotovo izjednačeni. Valja naglasiti da su obje ankete objavljene potkraj prošlog tjedna, prije odlučujućih nastupa stranaka u javnosti jer je objavljivanje novih u zadnjem tjednu kampanje zabranjeno.
U svakom slučaju, većina slovenskih analitičara navodi da će rezulat izbora biti mnogo tješnji nego prije 4 godine, kad je LDS dobio 36, a SDS 20 posto glasova i da će "čistu" vladu desnog ili lijevog centra biti teško sastaviti.
Za drugo i treće mjesto po snazi u budućem sastavu parlamenta, prema anketama, bore se Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora i demokršćanska Nova Slovenija (N.Si) Andreja Bajuka, prva kao koalicijska partnerica Ropove, a druga kao saveznica Janšine stranke.
Ukupni rezultat snaga u parlamentu u mnogo čemu će odlučiti i uspjeh ostalih stranaka i kome će se one prikloniti.
Slovenska pučka stranka (SLS) Janeza Podobnika udvostručila je broj potencijalnih glasača i prešla izborni prag nakon incidenta blizu Jorasove kuće, a ostaje pitanje kako će njezinu kampanju u završnici, nakon hlađenja cijele stvari, procijeniti birači. Drukčije je sa Slovenskom nacionalnom strankom (SNS) Zmage Jelinčiča - koja je također nastojala izvući korist iz zaoštravanja odnosa s Hrvatskom, jer iskustvo pokazuje da ona uvijek dobiva pet mjesta u parlamentu.
Mogućnosti za ulazak u parlament imaju još: Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), Stranka mladih Slovenije (SMS) i Aktivna Slovenija (AS).
Osim odnosa s Hrvatskom, u političkoj kampanji stranaka dominirale su teme razvojnog modela za iduće razdoblje, predviđeno povećanje deficita javnih financija, rad sudstva i privlačenje stranih investicija, s time što su stranke sadašnje oporbe Ropovu vladu navele kao najodgovorniju za sadašnje stanje koje ne ocjenjuju najboljim. Rop je s druge strane izjavljivao da se desni centar nedostojno ponaša prema velikim uspjesima koje je Slovenija u zadnjih 12 godina postigla na međunarodnom planu i da te stranke podcjenjuju ekonomsku i društvenom stabilnost, nego da neodgovorno predlažu radikalne ekonomske i porezne reforme po modelu neoliberalizma koji Sloveniji kao državi ne odgovara.