Osim promidžbenog materijala, predviđeni su neposredni razgovori s građanima, a skup će se održati samo u Skopju. Svrha je promidžbe da građani glasuju za teritorijalnu podjelu općina, koja vrijedi od godine 1996.
Promidžbu će voditi i vladajuće stranke. Makedonski blok stranaka Socijaldemokratskog saveza i Liberalno-demokratske partije, kako je najavljeno, građane će uvjeravati da glasuju protiv referendumskog pitanja jer bi stara teritorijalna podjela štetno utjecala na pridruživanje Makedonije euroatlantskim integracijama. Takvo mišljenje imaju i svi međunarodni čimbenici. Vladajuća stranka Albanaca Demokratska unija za integraciju te oporbene stranke iz tog bloka najavile su bojkot referenduma.
Prema najnovijem istraživanju javnog mišljenja, na referendumu će "za" glasovati 62 posto građana, 25 posto "protiv", a 12 posto još ne zna.
Referendum je potaknuo Svjetski makedonski kongres, koji je za tu svrhu organizirao prikupljanje potpisa građana kad je makedonsko Sobranje početkom ove godine prihvatilo prvu verziju Zakona o novoj teritorijalnoj podjeli općina, koji je uzrokovao opće nezadovoljstvo građana, posebice Makedonaca.
Osim stvaranja nefunkcionalnih lokalnih zajednica, glavne primjedbe su da će u sjeverozapadnoj Makedoniji pripajanjem sela s albanskim stanovništvom gradskim naseljima u svim općinama prevladavati Albanci, što poslije može uzrokovati odcjepljenje tog dijela zemlje. Naime, prema riječima predsjednika oporbene Demokratske alternative Vasila Tupurkovskog, bude li primijenjen novi Zakon, dobiva se jasno povučena granična crta od Kumanova do Struge, gdje politička većina može donijeti odluku o dezintegraciji Makedonije koju bi Zapad prihvatio jer bi bila donesena "demokratski". Zato, ističe Tupurkovski, Makedonci imaju pravo odbiti rješenje koje može zbrisati Makedoniju sa zemljopisne karte, to prije što i u Ohridskom ugovoru ne piše da Struga i Kičevo moraju postati većinskim albanskim općinama, a Skopje dvojezičnim gradom.
Protiv novog Zakona početkom godine održano je više od 40 referenduma, koje je zakonodavac ignorirao, te je proteklog ljeta donio Zakon. Tada je kulminirao i revolt građana, što je rezultiralo prikupljanjem više od 150 tisuća potpisa, čime je, prema Ustavu, Sobranje moralo odobriti referendum.