ZAGREB
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u petak je potvrdilo sve navode MORH-a da ophodni brod "Šolta" Hrvatske ratne mornarice nije u četvrtak uopće uplovio u Savudrijsku valu, a kamoli sudjelovao u nekom incidentu, kako je to za slovensku televiziju izjavio slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl. "Taj brod nije uplovio u Savudrijsku valu. Bio je tako daleko da se nije ni približio crte sredine koju, do konačnog riješenja, moraju poštivati obje strane", izjavio je za Hinu glasnogovornik MVP-a Dobroslav Silobrčić. Silobrčić je pojasnio da je brod HRM-a obavljao zadaću pretraživanja i identifikacije plovila u akvatoriju zapadne Istre, a u sklopu zadaće nadzora i zaštite teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog područja RH (ZERP). "Brod Šolta nalazio se u rutinskoj ophodnji...nije isplovio u svrhu incidenta niti je u incidentu sudjelovao", istaknuo je Silobrčić, dodavši da Hrvatska u Savudrijsku valu ne uplovljava s ratnim već policijskim brodovima. Slovenski šef diplomacije Ivo Vajgl uputio je u četvrtak oštre riječi hrvatskoj strani, tvrdeći da plovidba hrvatskog vojnog broda predstavlja "agresivnu politiku" kojom pokušava stvoriti novo činjenično stanje u spornom zaljevu. O tom će, kako je rekao, "nedopustivom činu", u ponedjeljak izvjestiti europske ministre vanjskih poslova u Luksemburgu.
OSLO
Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004 je kenijska ekološka aktivistica Wangari Maathai (64), objavio je u petak norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade. "Norveški odbor za Nobelovu nagradu odlučio je dodijeliti nagradu Wangari Maathai za njen doprinos održivom razvoju, demokraciji i miru", istaknuo je odbor. "Maathai stoji na prvoj liniji borbe za promociju održivog ekološkog društva, ekonomskog i kulturnog razvoja u Keniji. U toj je borbi prihvatila demokraciju, ljudska prava, posebice prava žena. Ona razmišlja globalno, a djeluje lokalno", dodaje se u odluci. Maathai, prva Afrikanka dobitnica Nobela za mir, izjavila u petak da su obrana okoliša i promicanje mira vrlo usko povezani. "Ekologija je važan aspekt mira jer kada preostane malo prirodnih izvora, za njih se borimo oružjem", izjavila je ona na norveškoj radio-televiziji NRK. "Sadimo zrna mira za sadašnjost i budućnost", dodala je. Ona je 1977. utemeljila "Pokret za zeleni pojas", plan sadnje drveća u Africi koji promiče bioraznolikost. Zahvaljujući njezinom djelovanju protiv deforestacije, koja uzrokuje suše i siromaštvo lokalnog stanovništva, u Keniji je posađeno više od 30 milijuna drveća i u rasadnicima su zaposleni deseci tisuća osoba, među kojima mnogo žena. Zbog svojih političkih i ekoloških aktivnosti tijekom 70-ih i 80-ih godinu progonio ju je i zatvarao autoritativni režim bivšeg kenijskog predsjednika Daniela arap Moia.
RIM
Libija otvara novu stranicu u odnosima s Italijom a rezultat toga je i poziv što ga je pukovnik Moamar Gadafi prenio talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju, koji je u četvrtak došao u posjet toj zemlji, da se Talijani, koji su rođeni u toj zemlji iz koje su nakon revolucije 1970. bili protjerani, mogu vratiti, objavio je u petak list "Corriere della Sera". Do toga preokreta simbolički je došlo u četvrtak 7. listopada, na dan koji se u Libiji obilježavao kao Dan osvete nad Italijom i koji je od jučer naziva Danom prijateljstva s Italijom. Gadafi je pozvao Berlusconija da u četvrtak zajedno prisustvuju otvaranju novog plinovoda koji podmorski povezuje Libiju sa Sicilijom, otkuda će talijanska tvrta ENI plin izvoziti u Europu. Tom je prigodom, posve neočekivano, talijanskom premijeru prenio i poziv protjeranim Talijanima da se vrate. Talijanska vlada više puta je takav poziv tražila od libijskog pukovnika, ali je uvijek nailazila na otpor Tripolija da bi naposlijetku Gadafi osobno, tijekom svečanosti otvaranja novog plinovoda, najavio da se Talijani mogu vratiti. Prije 34 godine, poslije libijske revolucije, iz te je zemlje prognano oko 20 tisuća Talijana rođenih u Libiji, koji su morali napustiti i svoju imovinu, koja je tada procijenjena na oko 400 milijardi tadašnjih lira.
HANOJ
Peti sastanak na vrhu Foruma Azija-Europa (ASEM), od ove godine bogatijeg za 13 novih članica, otvoren je u petak u vijetnamskoj prijestolnici Hanoju. ASEM, zamišljen kao forum dijaloga u cilju promicanja gospodarskih veza dvaju kontinenata, povećao je broj članica s 25 na 38. U forum su ušle tri azijske zemlje, Laos, Kambodža i Mianmar (bivša Burma), te 10 novih članica Europske unije. Mianmar je primljen unatoč protivljenju EU koja namjerava osnažiti sankcije protiv te zemlje jer nije pozitivno odgovorila na zahtjeve za demokratizacijom. "Namjeravamo iskoristiti ovaj skup za jačanje multilateralne suradnje i razgovarati o središnjoj političkoj ulozi UN-a u svijetu", najavio je vijetnamski predsjednik Tran Duc Luong, otvarajući summit. Međunarodne teme, poput situacija u Iraku, Sjevernoj Koreji i borba protiv terorizma također će dominirati rapsravama u Hanoju.
TEHERAN
Potres snage 5,8 stupnjeva po Richterovoj skali potresao je u petak ujutro iransku pokrajinu Golestan, koja graniči s Turkmenistanom, pri čemu je šezdesetak osoba ozlijeđeno, objavio je državni radio. Epicentar potresa se nalazi na granici između Irana i Turkmenistana, oko grada Agh Ghala. Direktor ureda za prirodne nepogode pokrajine Golestan je rekao da je u pokrajini šezdesetak osoba lakše ranjeno i da nema informacija o poginulima i materijalnim štetama. Iran je smješten u područje velike seizmičke aktivnosti. U dvadesetak jakih potresa u 20. stoljeću poginulo je više od 140.000 ljudi. Prošle je godine u katastrofalnom potresu uništen drevni grad Bam, a poginulo je više od 30 tisuća ljudi.
TOKIO
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) "dobro napreduje" u svom zadatku kontrole eventualnog razvoja nuklearnog oružja u Iranu, ali još ne može predvidjeti rezultate, rekao je u petak u Tokiju glavni direktor agencije Mohamed ElBaradei. "Još smo u fazi provjera u Iranu. Napredujemo i nismo utvrdili slučajeve zloupotrebe građe za vojnu nuklearnu upotrebu, rekao je ElBaradei na Sveučilištu UN-a u Tokiju. "Ali još nismo završili zadatak da bismo sigurno mogli reći da nema neprijavljenih nuklearnih aktivnosti u Iranu", dodao je ElBaradei. IAEA vrši pritisak na Iran da do 25. studenoga prekine sve svoje aktivnosti u svezi s obogaćivanjem urana.
VARŠAVA
Dvadesetak aktivista Greenpeacea prosvjedovalo je u petak u Varšavi protiv gradnje cestovnog pravca (Via Baltica) koji bi preko Poljske povezivao Finsku i baltičke zemlje sa zapadnom Europom. Prosvjednici, od kojih su neki stigli iz Austrije, Mađarske i Nizozemske, na zgradi ministarstva graditeljstva postavili su veliki crni transparent koji predstavlja autocestu s natpisom "Ne uništavajte zelena pluća Poljske". Više aktivista je organiziralo sjedilačke prosvjede pred ministarstvom. Ta autocesta bi trebala prolaziti sjeverom Poljske preko nekoliko prirodnih parkova, među kojima su mazurska jezera, augustowske šume i biebrzske močvare gdje žive rijetke životnjske vrste i biljke.