POSLOVNI PREGLED broj 388

POSLOVNI PREGLED broj 388

30. rujna - 07. listopada 2004.

SADRŽAJ:

MINISTARSTVO FINANCIJA O RAZGOVORIMA S MMF-OM 2

VLADA: INA DIJELOM ISPUNILA VLADIN ZAHTJEV 2

VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI 2

VLADA: ZA GRANIČNE PRIJELAZE IZMEĐU 350 I 500 MILIJUNA KUNA 3

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: REKORDAN POSJET WEB STRANICAMA 3

STRANA ULAGANJA U ŠEST MJESECI 548 MILIJUNA DOLARA 3

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU 0,2 POSTO VEĆA U ODNOSU NA SRPANJ 4

DEFICIT ROBNE RAZMJENE 5,6 MILIJARDI DOLARA 4

U KOLOVOZU BLAGI PAD ZAPOSLENOSTI 4

MANJI BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI 5

PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA PO SATU 23,01 KUNA 5

DOVRŠENO SPAJANJE NOVE I DUBROVAČKE BANKE 5

IMEX BANKA: DOBIT OD 9,5 MILIJUNA KUNA 5

WUSTENROT: MEĐUFINANCIRANJE JE VAŽNO ZA SUSTAV STAMBENE ŠTEDNJE 5

NOVA POSLOVNICA CENTAR BANKE 6

UPRAVA INE O CIJENAMA NAFTNIH DERIVATA 6

INA: NA RAČUN MARŽE CIJENE OVAJ TJEDAN BEZ PROMJENE 6

INA ĆE U SISAČKU RAFINERIJU 2005. ULOŽITI 40 MILIJUNA DOLARA 7

PODRAVKA POVUKLA PONUDU ZA CENTROPROIZVOD 7

JAČA SURADNJA VELPRO CENTARA I MALIH TRGOVACA 7

HT OD PETKA T-HT, A HTMOBILE T-MOBILE 8

KONCERN KONČAR: PRIHOD OD PRODAJE 1,02 MILIJARDE KUNA 8

KNIN- OTVORENA TVORNICA KNAUF 8

KONCERN AGRAM: 24 POSTO TRŽIŠNOG UDJELA 8

UDRUGE OPTUŽUJU VLADU DA POMAŽE MONOPOL HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI 9

DAN HRVATSKE NA SAJMU U GRAZU 9

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

MINISTARSTVO FINANCIJA O RAZGOVORIMA S MMF-OM

Razgovori hrvatskog izaslanstva sa MMF-om prošli su u pozitivnom ozračju i međusobnom razumijevanju oko ciljeva stand-by aranžmana, a to su smanjenje deficita platne bilance i vanjskog duga, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva financija o boravku hrvatske delegacije na 60. godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu. Ministarstvo finacija izvijestilo je MMF o uspješnom izvršavanju proračuna za 2004. godinu, odnosno o prihodima i rashodima proračuna u prvih osam mjeseci, te iznijelo svoja očekivanja da će sa krajem rujna izvršiti kriterij deficita proračuna dogovorenog u stand-by aranžmanu, Također je informiralo MMF o procesu izrade proračuna za 2005. godinu, te iznijelo da je cilj proračunski deficit od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda. U isto vrijeme, navodi se, predstavnici Hrvatske narodne banke izvijestili su MMF da su kriteriji u nadležnosti HNB-a (neto domaća aktiva i neto inozemne pričuve) za rujan ispunjeni, te da se isto očekuje za konac godine. Napominje se i da su razgovori sa Svjetskom bankom ( IBRD, IFC, MIGA) prošli isto tako u pozitivnom ozračju u kojem su se obje strane prvenstveno fokusirale na buduću suradnju. S Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) dogovoren je nastavak pripreme Strategije pomoći (tzv. CAS) koja bi Hrvatskoj, prema preliminarnim informacijama, u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1,5 milijardi američkih dolara zajmova, te brojnu dodatnu pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazak u EU. Stoga će se Strategija pomoći fokusirati prvenstveno na sektore obrazovanja, znanosti i tehnološkog napretka, zdravstva i socijalne zaštite, poljoprivrede, regionalnog razvoja i društveno-gospodarsku obnovu područja koja su bila obuhvaćena ratom, te zaštite okoliša. S IBRD se razgovaralo i o pripremi PAL zajma koji je još u dogovornoj fazi oko kojega bi se pregovori vodili u studenom ove godine do kada bi se iskristalizirala područja reformi koja hrvatska Vlada namjerava provesti. Odobravanje Strategije, koje se očekuje krajem studenog ove godine, preduvjet je za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju, ali i za formalno odobravanje novih darovnica kao što je japanska darovnica u iznosu 800.000 USD namijenjena pripremi programa reforme obrazovanja.

VLADA: INA DIJELOM ISPUNILA VLADIN ZAHTJEV

Samim tim što je unatoč rastu cijena nafte na svjetskom tržištu INA, po informacijama koje imaju u Vladi, odlučila ovaj tjedan zadržati istu cijenu naftnih derivata dijelom je ispunila Vladin zahtjev da na rast cijena utječe smanjenjem marže, izjavio je u ponedjeljak Vladin glasnogovornik Ratko Maček. Po nekim analizama hrvatska naftna kompanija ovaj je tjedan mogla dići cijene derivata za 22 ili 23 lipe po litri, a kako to nije učinila, praktično je za taj iznos smanjila svoju cijenu, ustvrdio je Maček. Ponovio je da Vlada pozorno prati stanje na tržištu nafte, ali da za sada nema potrebe reagirati smanjenjem trošarina. Ministarstva gospodarstva i financija intenzivno prate kretanje cijena na svjetskom tržištu nafte i sve upućuje da bi se trend rasta trebao zaustaviti, rekao je Maček. Vlada razmatra sve mogućnosti, i za sada nema razloga za smanjenje trošarina, ustvrdio je Vladin glasnogovornik. Ponovio je da Vlada ostaje kod prošlotjednog zahtjeva da INA na rast cijena derivata reagira smanjenjem dobiti, odnosno marže.

VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI

Ovogodišnja turistička sezona najbolja je do sada, a dobri rezultati očekuju se i iduće godine u kojoj se predviđa porast turističkog prometa za oko dva posto te financijskih rezultata za oko 5 posto. Istaknuto je to na sjednici, održanoj u srijedu, Vlada koja je izviještena o rezultatima ovogodišnje turističke sezone, pripremama za iduću sezonu, te na kojoj je najavljen projekt "Hrvatski proizvod za hrvatski turizam". Kada se uzme u obzir start ovogodišnje turističke sezone sa lošim vremenskim prilikama, nogometnim prvenstvom u Portugalu i Olimpijadom u Ateni, te milijun novih kreveta u konkurentskim zemljama u okruženju, Hrvatska je ostvarila sjajnu turističku sezonu, ocijenio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. U prvih osam mjeseci ostvareno je 7,3 milijuna turističkih dolazaka, što je 4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, te 40,9 milijuna noćenja, što je porast za jedan posto. Do kraja godine ministar Kalmeta očekuje 5 posto veći broj turističkih dolazaka i 3 posto više noćenja. Financijski pak pokazatelji do kraja godine trebali bi biti veći za 7 do 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Premijer Ivo Sanader posebno značajnim drži produžetak sezone, uz podatak da je u rujnu ostvareno 10 do 15 posto više noćenja nego u rujnu prošle godine. Nije bilo ni incidenata pa se Hrvatske ove godine, ističe Sanader, predstavila kao dobro organizirana zemlja i sigurna turistička destinacija. U idućoj godini predviđa se rast turističkog prometa za dva posto te financijskih rezultata za oko pet posto, a program pripremnih aktivnosti predviđa poticanje selektivnih oblika turizma, daljnju privatizaciju turističkih tvrtki, obnovu starih i izgradnju novih hotela, te borbu protiv sive ekonomije u turizmu. Ministri ističu kako treba raditi i na povećanju vanpansionske potrošnje, ubiranju ekološke rente od nautičara, jačanju programa zdravstvene sigurnosti turista uvođenjem helikopterske hitne pomoći i telemedicine. Kako bi se što više povećao plasman hrvatskih proizvoda u turističku djelatnost resorno će ministarstvo objaviti natječaj za izbor institucije koja će izraditi projekt "Hrvatski proizvod za hrvatski turizam". Kao jedan od projekata koji treba dalje razvijati u tom je kontekstu spomenut i projekt "Srdela snack", te razvoj seoskog turizma.

VLADA: ZA GRANIČNE PRIJELAZE IZMEĐU 350 I 500 MILIJUNA KUNA

Za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza i carinskih objekata u idućih 5 do 7 godina trebat će od 350 do 500 milijuna kuna, najavio je u srijedu ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Koliko ćemo sredstava za to uspjeti dobiti od europskih fondova ovisit će o sposobnosti hrvatskog pregovaračkog tima, rekao je Mlinarić na sjednici Vlade koja je Uredbom propisala standarde koje, u približavanju EU, moraju ispunjavati granični prijelazi za sigurno obavljanje granične kontrole. Donošenjem te Uredbe stvaraju se pretpostavke za ispunjenje schengenskih standarda na graničnim prijelazima, a nadležnim tijelima i institucijama Vlada je dala rok do 31. prosinca 2007. za usklađenje tih standarda. Pravo na suodlučivanje, na drugo stručno mišljenje, poštivanje pacijentova integriteta, njegovih moralnih i vjerskih uvjerenja, teme su Zakona o zaštiti pacijenata čiji je konačan prijedlog Vlada poslala Saboru. Saboru je poslala i prijedlog izmjena Zakona o zakupu poslovnog prostora slijedom kojih bi se sadašnjim zakupcima, ako uredno podmiruju obveze dalo pravo prvenstva na sklapanje novog ugovora, odnosno produženje postojećeg zakupa. Uvjet je da zakupnici sudjeluju u javnom natječaju i prihvate početni iznos zakupnine.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: REKORDAN POSJET WEB STRANICAMA

Broj dnevnih posjeta na internetske stranice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva učetverostručio se početkom promocije Nacionalnog programa poticanja poduzetništva. Prema podatcima Ministarstva, prvog dana promotivne kampanje 4. listopada zabilježeno je 1.682 posjetitelja, a 5. listopada bilo je ukupno 2.116 pojedinačnih posjeta. To je četverostruko više od prosječno 500-njiak posjeta dnevno tijekom rujna. Najveći broj posjetitelja na internet stranicama www.mingorp.hr, kako se i očekivalo, zabilježen je iz Hrvatske. No, iz Ministarstva ističu da su evidentirani posjeti i iz europskih zemalja i to najviše iz Njemačke, Austrije i Slovenije, te iz Sjeverne Amerike, Azije i Australije. Ministarstvo također bilježi rekordan broj poziva na besplatnome poduzetničkom info telefonu 0800 234 505, te je uvelo dodatne telefonske linije kako bi omogućilo dostupnost informacija svim zainteresiranim građanima.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

STRANA ULAGANJA U ŠEST MJESECI 548 MILIJUNA DOLARA

Stranci su u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine uložili 547,8 milijuna dolara, a od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine strana ulaganja u Hrvatsku iznose ukupno 10,1 milijardu dolara, podatci su Hrvatske narodne banke. U prvoj se polovici ove godine tako bilježi pad izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku, jer su stranci u prvom polugodištu prošle godine u Hrvatsku uložili oko 990,6 milijuna dolara. Posljedica je to, kako je nedavno protumačio direktor Direkcije za statistiku HNB-a Igor Jemrić, specifičnosti prošle godine u kojoj je značajan udio u ukupnim stranim ulaganjima imala reinvestirana dobit. Iako se i u prvoj polovici ove godine najveći dio stranih ulaganja odnosi na reinvestiranu dobit, 266,2 milijuna dolara, to je ipak znatno manje nego u prvoj polovici prošle godine kada je zadržana dobit iznosila 657,2 milijuna dolara. Vlasnička su ulaganja u prvoj polovici ove godine Hrvatskoj donijela 213,5 milijuna dolara, a najveći dio tih ulaganja bio je usmjeren u trgovinu. Tako se na ostalu trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama odnosi 37,5 posto vlasničkih ulaganja, na nespecijaliziranu trgovinu na veliko živežnim namirnicama 12,7 posto, te na trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima 8,7 posto vlasničkih ulaganja iz prve polovice ove godine. Najviše pak izravnih inozemnih ulaganja u prvoj polovici ove godine dolazi iz Austrije (28,9 posto) i Njemačke (22,5 posto), dok iz Italije i Luksemburga dolazi 10,8, odnosno 10,1 posto ulaganja. Austrija i Njemačka vodeći su ulagači u Hrvatsku i u proteklih deset i pol godina. Od ukupno 10,1 milijardu izravnih inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine iz Austrije je došla četvrtina (25,7 posto) izravnih inozemnih ulaganja, a iz Njemačke petina (20,7 posto). Slijede SAD s udjelom od 14,7 posto, Mađarska s udjelom 6 posto, Luksemburg sa 5,8 posto, Italija sa 5,7 posto, itd. Od ukupno 10,1 milijardu dolara izravnih inozemnih ulaganja u proteklih deset i pol godina najveći se dio odnosi na vlasnička ulaganja, 6,4 milijarde dolara, a u većini slučajeva riječ je o ulaganjima u procesu privatizacije. U redoslijedu djelatnosti pritom nema promjena, i dalje se najveći dio izravnih vlasničkih ulaganja odnosi na telekomunikacije (20,9 posto) i ostalo novčarsko posredovanje, odnosno bankarski sektor, (19,6 posto). Slijede ulaganja u farmaceutsku industriju (11,3 posto), proizvodnju naftnih derivata (7,8 posto), proizvodnju cementa (3,3 posto), hotele i motele (3 posto), te tek potom u trgovinu (oko 3 posto). Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u inozemstvo u prvoj polovici ove godine uložile 62,5 milijuna dolara, a gotovo polovica toga iznosa (49,2 posto) uložena je u susjednu Srbiju i Crnu Goru. U proteklih pak deset i pol godina hrvatske su tvrtke u inozemstvo uložile 1,2 milijarde dolara, od čega se gotovo trećina odnosi na ulaganja u Švicarsku (32,3 posto), te potom BiH (16,5 posto), Poljsku (12,8 posto), te Srbiju i Crnu Goru (9,9 posto). Najveći dio ulaganja u inozemstvo, 1,1 milijardu dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja, a više od polovice vlasničkih ulaganja, ili točnije 56 posto na ulaganja u farmaceutsku industriju. Sve ostale djelatnosti imaju udjele od oko pet posto, ili manje, pa je tako udjel pomorskog i obalnog prijevoza u vlasničkim ulaganjima u inozemstvo 5,5 posto, u upravljačke djelatnosti holding-društva 4,2 posto, proizvodnju sladoleda 3,4 posto, itd.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU 0,2 POSTO VEĆA U ODNOSU NA SRPANJ

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu ove godine bila je 0,2 posto veća od industrijske proizvodnje u srpnju, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Usporedba s podacima iz prethodnih mjeseci pokazuje da mjesečna industrijska proizvodnja u kolovozu bilježi relativno nizak rast u posljednjih pet mjeseci, ali još uvijek na višoj razini rasta iz prva tri mjeseca ove godine, kažu u DZS-u. Po desezoniranim podacima, mjesečna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu ove godine u usporedbi s industrijskom proizvodnjom u kolovozu 2003. godine bilježi porast za 2,5 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od rujna 2003. do kolovoza 2004. u usporedbi s istim razdobljem godinu prije veća je za 2,7 posto. To su podaci izračunati iz indeksa trenda-ciklus koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Po desezoniranim podacima, u odnosu na srpanj, u kolovozu je mjesečna proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećana za 0,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,3 posto, dok se u rudarstvu i vađenju bilježi pad za 1,1 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno prema kolovozu prošle godine, u osmom mjesecu ove godine industrijska je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bila veća za 6,2 posto, a u prerađivačkoj industriji za 2,6 posto, dok je u rudarstvu i vađenju pala za 2,2 posto.

DEFICIT ROBNE RAZMJENE 5,6 MILIJARDI DOLARA

Uz brži rast izvoza od uvoza u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom i dalje je na niskoj razini, od 47,3 posto, a vanjskotrgovinski deficit gotovo je dostigao iznos od 5,6 milijardi američkih dolara. Ukupan robni izvoz Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 30,6 milijardi kuna, odnosno nešto više od pet milijardi dolara. Izraženo u kunama izvoz je povećan za 13,8 posto, a izražen u dolarima, izvoz bilježi rast za 26,6 posto. Istodobno je uvoz iznosio 64,7 milijardi kuna, odnosno 10,6 milijardi dolara, što predstavlja rast u odnosu na osam prošlogodišnjih mjeseci za 6,2 posto odnosno za 18,1 posto. Te su razlike u postocima rasta, izraženog u kunama i dolarima, posljedica smanjenja tečaja dolara u tom razdoblju od oko 10,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 34,1 milijardu kuna, odnosno u dolarima manjak je 5,59 milijardi USD. Među pojedinim djelatnostima najveća se vrijednost izvoza iskazuje kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstva (što podrazumijeva brodogradnju), sa 772,2 milijuna dolara, što je za 46,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Značajnija povećanja izvoza bilježe se i kod naftnih derivata, za 28,8 posto, na 415,9 milijuna dolara, kemikalija i kemijskih proizvoda, za 21,1 posto na 430 milijuna, proizvodnje radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, za 60 posto, na 296,4 milijuna dolara.

U KOLOVOZU BLAGI PAD ZAPOSLENOSTI

Zaposlenost u Hrvatskoj u kolovozu je, nakon pet mjeseci porasta, zabilježila blagi pad - za 0,1 posto u odnosu na mjesec prije. Ukupno zaposlenih u kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.411.732, što je za 1.919 osoba manje nego u srpnju. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u kolovozu broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.095.674. U usporedbi sa mjesecom prije to je smanjenje za 0,2 posto. Samo je u obrtu i slobodnim profesijama u kolovozu zabilježen porast broja zaposlenih, za 0,3 posto u odnosu na srpanj. Tako je u kolovozu u obrtu i slobodnim profesijama bilo ukupno 262.280 zaposlenih, što je za 908 osoba više nego u mjesecu prije. Istodobno, nastavlja se pad kod poljoprivrednika - aktivnih osiguranika. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je osiguranika poljoprivrednika bilo 53.769, a to je za 0,7 posto manje nego u srpnju. Nezaposlenih je Hrvatskoj krajem kolovoza, po evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 293.842, što je za 0,2 posto više nego u prethodnom mjesecu. Stopa registrirane nezaposlenosti u kolovozu zadržala se na istoj razini kao i u srpnju i iznosi 17,2 posto.

MANJI BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI

Nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, Ukupan broj zaposlenika u industriji u Hrvatskoj u kolovozu ove godine bio je manji 0,1 posto u odnosu na mjesec prije, a za 1,5 posto u usporedbi s kolovozom 2003. U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2003. broj zaposlenika u hrvatskoj industriji u kolovozu 2004. manji je za 1,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u hrvatskoj industriji razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine veća za 6 posto u usporedbi s istim razdobljem 2003.

PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA PO SATU 23,01 KUNA

Prosječna mjesečna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je za srpanj iznosila 23,01 kunu, što je u odnosu na lipanj manje za 0,7 posto. U usporedbi pak s istim mjesecom prošle godine prosječna mjesečna neto satnica za šesti mjesec ove godine bila je viša za 6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za srpanj iznosila je 32,99 kuna, što je za 0,8 posto manje nego u lipnju, a u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 6,4 posto.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

DOVRŠENO SPAJANJE NOVE I DUBROVAČKE BANKE

Dovršeno je spajanje Nove i Dubrovačke banke čime je nastala sedma po veličini banka na hrvatskom bankarskom tržištu, s aktivom od oko osam milijardi kuna te s oko 1100 zaposlenika. Spojena banka od u ponedjeljak nastavlja poslovanje pod imenom i zaštitnim znakom Nove banke. Povodom dovršetka pravnog i operativnog spajanja Nove i Dubrovačke banke u Dubrovniku su u ponedjeljak predstavnici banke održali konferenciju za novinare. Kao domicilna banka Dubrovnika, neretvanskog kraja, Zadra, sjeverne Dalmacije, Istre i Siska Nova će banka svojim poslovanjem i korporativnom prisutnošću biti dijelom gospodarskog i društvenog prosperiteta tih regija, istaknuo je predsjednik Uprave Nove banke Damir Odak. Nastanak Nove banke iz četiri regionalne banke bio je tehnološki izuzetno zahtjevan procesa koji je operativnim pripajanjem Dubrovačke banke u ponedjeljak uspješno završen, kazao je Odak. Ovime se zaokružuje jedno od najsloženijih spajanja banaka na hrvatskom tržištu, započeto 2002. godine spajanjem tri regionalne banke - Dalmatinske, Istarske i Sisačke u Novu banku. Sjedište Nove banke bit će u Zadru, a spajanjem se u cijelosti primjenjuje i njena nova organizacijska struktura, pri čemu će niz ključnih funkcija biti upravljački i operativno smješten u Dubrovniku.

IMEX BANKA: DOBIT OD 9,5 MILIJUNA KUNA

Imex banka iz Splita u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 9,5 milijuna kuna, objavili su iz te banke, istaknuvši kako podaci poslovanja iskazuju pozitivne trendove rasta. Od početka godine aktiva Banke porasla je za 15,6 posto te na kraju trećeg kvartala iznosi više od 460 milijuna kuna. Rast je zabilježen u svim bilančnim stavkama, pri čemu je najveći rast iskazan u stavci štednje građana koja je od početka godine porasla za 32 posto te iznosi 225 milijuna kuna, istaknuli su u Imex banci. Također su dodali kako šire svoju bankomatsku mrežu u Splitu i u drugim hrvatskim gradovima. Najavili su otvaranje nove poslovnice u Zagrebu, a u planu im je i širenje mreže poslovnica i u Splitu. Od 4. listopada Imex banka preuzela je samostalno vođenje platnog prometa, a do kraja ove godine planiraju započeti i sa Internet bankarstvom.

WUSTENROT: MEĐUFINANCIRANJE JE VAŽNO ZA SUSTAV STAMBENE ŠTEDNJE

Uvođenje mogućnosti međufinanciranja omogućilo bi stambenim štedionicama veći i brži plasman sredstava u stambene kredite, a državi povrat poticajnih sredstava, ustvrdio je u srijedu predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko Anđel. Bez međufinanciranja, za što sada ne postoji zakonska osnova, hrvatski sustav stambene štednje ne može dugoročno uspjeti jer stambene štedionice najveći dio svoje aktive ne mogu plasirati u stambene kredite građanima, rekao je Anđel. Kako je pojasnio, štedionice s jedne strane imaju visok priljev štednih uloga građana, koji je po njegovim podacima dosegao 5 milijardi kuna, ali samo 8 posto tih prikupljenih sredstava plasira se u stambene kredite, dok i do 90 posto aktive štedionice plasiraju u vrijednosne papire. Po njegovim riječima, građani uglavnom štede zbog visokih priljeva na svoje uloge u obliku kamata i državnih poticaja, a nakon isteka ugovorenog roka štednje, ušteđene iznose u većini ne koriste kao pologe za podizanje stambenih kredita. Time po njegovim riječima država praktički nepovratno poklanja velike iznose poticajnih sredstava namijenjenih poticanju stambene izgradnje u druge svrhe. Dosad je, po njegovim podacima, država isplatila preko 600 milijuna kuna poticajnih sredstava. Takva situacija, predviđa, neće moći još dugo potrajati pa bi država mogla predložiti smanjenje iznosa poticaja. Plasiranjem prikupljenih sredstava u stambene kredite, kroz različite vrste poreza država bi, po njegovoj ocjeni, u proračun mogla vratiti poticajna sredstva i to u uvećanom iznosu. Međufinanciranje je mogućnost odobravanja stambenog kredita štedišama u stambenim štedionicama za vrijeme trajanja stambene štednje. Prema postojećem zakonu, minimalno razdoblje štednje prije odobrenja stambenog kredita iznosi 24 mjeseca. Međufinanciranjem klijent dobiva kredit s garancijom da će nakon dvije godine stambeni kredit biti preveden na kredit s fiksnom kamatom. Krediti međufinanciranja su kratkoročni i traju u prosjeku dvije godine te se automatski pretvaraju u stambeni kredit stambene štedionice. Voditelj Odjela kredita Wüstenrota Ivan Ostojić izvijestio je da je ta stambena štedionica krajem rujna imala 571,56 milijuna kuna u štednim depozitima, a iznos odobrenih kredita je 9,37 milijuna eura. U prvih devet mjeseci ove godine Wüstenrot je sklopio 17 tisuća ugovora o stambenoj štednji, a trenutno drži 19 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj.

NOVA POSLOVNICA CENTAR BANKE

Centar banka d.d. iz Zagreba u ovoj godini bilježi porast aktive od 5 posto, na 581 milijun kuna, u odnosu na lani bilježe i značajan porast oročenih depozita, za 79 milijuna kuna ili za 48 posto, a ukupni su depoziti krajem kolovoza iznosili 368 milijuna kuna. Kazala je to u ponedjeljak predsjednica Uprave Centar banke Gordana Zrinščak prigodom otvaranja nove zagrebačke poslovnice te banke, na uglu Draškovićeve i Jurišićeve ulice, u kojoj će na površini od 200 četvornih metara svojim klijentima nuditi sve vrste bankarskih usluga. Istaknuvši stabilno i pouzdano dvanaestogodišnje poslovanje Zrinščak je dodala da se novom poslovnicom žele više približiti građanima i njihovim potrebama. Do sada je ta banka bila više okrenuta malim i srednjim tvrtkama i obrtnicima koji čine dvije trećine klijenata, ali od sada se, po novoj strategiji, više okreće i građanstvu. Zrinščak je naglasila da po svom tržišnom udjelu od 0,27 posto krajem prošle godine u Hrvatskoj spadaju u red malih banaka, te da im je želja u budućnosti dostići udjel od 0,5 posto. Posebno su, kaže, ponosni što je banka i dalje u 100 postotnom hrvatskom vlasništvu, ali i na poslovne rezultate.

4. TVRTKE

UPRAVA INE O CIJENAMA NAFTNIH DERIVATA

Uprava hrvatske naftne kompanije Ine na sjednici održanoj u petak zaključila je "da će u okviru svojih mogućnosti pomoći stabilizaciji cijena naftnih derivata". "Budući da će cijene sirove nafte i naftnih derivata zadržati visoku razinu, politika Ine će ostati kao i u prethodnom razdoblju, odnosno pratit će razvoj potražnje na domaćem tržištu, te samo umjereno korigirati cijene kako se ne bi narušila njihova ravnoteža", navodi se u priopćenju sa sjednice Uprave. Pritom se ne precizira što bi to konkretno značilo. U priopćenju se navodi da je Uprava Ine na sjednici održanoj u petak razmatrala trenutačnu situaciju i moguće posljedice velikog povećanja cijena sirove nafte i naftnih derivata. "Uprava Ine razumije zabrinutost Vlade RH glede visokih cijena nafte na svjetskom tržištu, te je kao i Vlada zainteresirana za stabilnost domaćeg tržišta", ističe se u priopćenju. Naime, premijer Ivo Sanader i Vlada u četvrtak su od Uprave Ine zatražili da na rast cijena naftnih derivata reagira smanjenjem svoje marže. Država će pozorno pratiti rast cijena nafte i izravno intervenirati ako cijena benzina dosegne kritičnu razinu od 8 kuna, kazao je u četvrtak Sanader.

INA: NA RAČUN MARŽE CIJENE OVAJ TJEDAN BEZ PROMJENE

Hrvatska naftna kompanija INA ovaj tjedan neće mijenjati cijene naftnih derivata, što znači da će se INA odreći dijela svoje marže i time kompenzirati porast cijena na svjetskom tržištu, izvijestili su u ponedjeljak iz Ine. U priopćenju se ističe da bi INA, uvažavajući kretanja cijena na svjetskom tržištu, cijene trebala podići u prosjeku za 17 lipa po litri. "INA će odricanjem dijela marže kompenzirati porast cijena za ovaj tjedan, što znači da zasad cijene ostaju nepromijenjene. Zbog ovih poteza INA neće ući u gubitke", navodi se u priopćenju. Da INA ovaj tjedan neće mijenjati cijene derivata nekoliko je sati prije Ine najavio glasnogovornik Vlade Ratko Maček, ističući da je INA time dijelom ispunila Vladin zahtjev da na rast cijena utječe smanjenjem marže. Maček je ponovio da Vlada pozorno prati stanje na tržištu nafte, ali da za sada nema potrebe reagirati smanjenjem trošarina. Ministarstva gospodarstva i financija intenzivno prate kretanje cijena na svjetskom tržištu nafte i sve upućuje da bi se trend rasta trebao zaustaviti, rekao je. Glasnogovornik Vlade također je ponovio da Vlada ostaje kod prošlotjednog zahtjeva da INA na rast cijena derivata reagira smanjenjem dobiti, odnosno marže. Na napise u hrvatskim medijima vezano za cijenu derivata, u ponedjeljak su reagirali i iz MOL-a, Ininog strateškog partnera koji je vlasnik 25 posto plus jednu dionicu Ine.

INA ĆE U SISAČKU RAFINERIJU 2005. ULOŽITI 40 MILIJUNA DOLARA

Ina će u modernizaciju Rafinerije Sisak iduće godine uložiti 40 milijuna dolara, a 2005. izgradit će se i tzv. Claus postrojenje kojim će se riješiti pitanje onečišćenja okoliša, najavio je na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Sisku, predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević. Osvrnuvši se na cijene goriva, Dragičević je rekao da je Ina smanjila svoje marže i da s manjim maržama može raditi jedno razdoblje da se ne poremeti plan investicija, koji sada još nije ugrožen. Nakon razgovora s vodstvima grada Siska i Sisačko-moslavačke županije predstavnici Ine izvijestili su o planovima modernizacije sisačke rafinerije. Član Uprave Zorko Badanjak naveo je da je Ina ove godine u sisačku Rafineriju kroz redovno i pojačano investicijsko održavanje, te rekonstrukciju nekoliko procesnih jedinica uložila više od 11 milijuna dolara. Ina je raspisala predkvalifikacijske natječaje za projekte modernizacije Rafinerije Sisak, imenovan je stručni tim koji do studenoga ove godine mora napraviti studije, nakon čega će se provesti natječaj za izvođača radova, istaknuo je Badanjak. Najavio je da će se u razdoblju od 2006. do 2009. u tu rafineriju uložiti više od 310 milijuna dolara i da će do 2009. sva rafinerijska postrojenja biti potpuno modernizirana, a njeni će proizvodi zadovoljavati najviše europske i svjetske standarde kvalitete s proizvodnjom od tri milijuna tona godišnje. Gradonačelnik Siska Dinko Pintarić je istaknuo da su se predstavnici grada Siska djelomično složili s predstavnicima Ine oko planova modernizacije sisačke Rafinerije i jamstva da opstanak Rafinerije neće doći u pitanje, no da nije postignuta puna suglasnost u vezi s brzinom modernizacije. Rafinerija ostaje jedan od zamašnjaka razvoja Siska, koja puni četvrtinu gradskog proračuna, rekao je Pintarić, iznijevši zadovoljstvo građana Siska "što nitko ozbiljan više ne razmišlja o njezinom zatvaranju".

PODRAVKA POVUKLA PONUDU ZA CENTROPROIZVOD

Prehrambena industrija Podravka odlučila je povući svoju ponudu za preuzimanje većinskog udjela upravljačkih dionica beogradske prehrambene tvrtke Centroproizvod, zbog, kako navode, okolnosti koje su onemogućile Podravku da po javno objavljenom pozivu realizira to preuzimanje. U Podravki napominju kako su se na povlačenje ponude odlučili zbog netransparentnosti samog procesa privatizacije u kojem je provedena sporna dokapitalizacija Centroproizvoda te sporova koji se vode na Trgovačkom i Vrhovnom sudu u Beogradu. Sama pak odluka Podravke da se javi s ponudom za preuzimanje dionica Centroproizvoda donijeta je na bazi strategije Podravke kojom želi učvrstiti svoju poziciju vodeće prehrambene kompanije u jugoistočnoj Europi. U svojoj ponudi Podravka je izrazila spremnost zadržati sve zaposlene na neodređeno vrijeme, zadržati obujam proizvodnje, unaprijediti tehnologiju i modernizirati proizvodnju te odmah platiti svim malim dioničarima 950 dinara po dionici Centroproizvoda. Centroproizvod je po svom asortimanu srodan Podravki, a u tri pogona (Kava, Aroma, Bilje) pod markom "C" proizvodi se kava, čajevi, kuhinjska sol, senf, hren, paleta praškastih proizvoda, juhe i začini.

JAČA SURADNJA VELPRO CENTARA I MALIH TRGOVACA

Poslovodstvo koncerna Agrokor predstavilo je u petak novi model suradnje između svog veleprodajnog centra (Velpro centar) i malih trgovaca Hrvatske, a kao bitne odrednice tog modela navedene su usluge opskrbe artiklima s jednog mjesta po najpovoljnijim cijenama, pružanje raznih konzultantskih usluga, definiranja ključnih pokazatelja poslovanja, marketinga i slično. Kako je istaknula starija izvršna potpredsjednica za strategijske poslove Agrokora Ljerka Puljić, riječ je o sveobuhvatnom partnerskom modelu koji će omogućiti prijenos naprednih standarda poslovanja u male trgovine, što bi im trebalo pomoći da u jeku nadolazeće strane konkurencije opstanu i učvrste svoju poziciju na tržištu. Puljić je podsjetila kako je Velpro namijenjen prvenstveno za potrebe malih i srednjih trgovačkih poduzetnika koji na jednom mjestu mogu obaviti cjelokupnu opskrbu za potrebe vlastitog poslovanja. Tako kupci na jednom mjestu mogu pronaći više od 12.000 artikala, a proizvodi domaćih proizvođača u ukupnom su asortimanu prisutni s više od 75 posto udjela. Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić istaknuo je kako s Velpro-om danas surađuje oko 5.000 malih trgovaca, no očekuje da će taj broj rasti. Izvršni direktor projekta Ante Todorić kazao je kako plan prometa Velpra za ovu godinu iznosi 1,8 milijardi kuna, a za 2005. godinu 2,05 milijardi kuna.

HT OD PETKA T-HT, A HTMOBILE T-MOBILE

Hrvatski telekom (HT) i svi njegovi poslovni segmenti od petka imaju novi vizualni korporativni identitet usklađen s globalnim tržišnom markom (brandom) "T" svog većinskog vlasnika Deutsche Telekoma (DT). Time se mijenja i naziv kompanije u T-Hrvatski telekom (T-HT), a njegove tvrtka-kćeri (operatera mobilne telefonije) HTmobile u T-Mobile Hrvatska. Usluge fiksne telefonije HTtel i Interneta HTnet sada su objedinjene pod imenom T-Com, a promjene imena prati i zamjena dosadašnje sivo-narančaste boje u grimizno-ljubičasto-sivu boju tržišne marke "T". Time se tvrtka integrira u globalnu T telekomunikacijsku grupu, koja ima više od 100 milijuna korisnika u 30 zemalja. Najavljeno je i da će DT, koji ima 51 posto vlasničkog udjela, od sada više sudjelovati u nabavi opreme za potrebe T-HT-a te u ulaganjima u infrastrukturu. Povodom rebrandiranja T-Mobile Hrvatska otvorio je dva nova prodajna mjesta, u Zagrebu i Osijeku, koja su uređena po svim standardima T-Mobile trgovina u cijelom svijetu.

KONCERN KONČAR: PRIHOD OD PRODAJE 1,02 MILIJARDE KUNA

Društva Koncerna Končar u prvih su osam mjeseci ove godine ostvarila prihod od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,02 milijarde kuna, od čega je na domaćem tržištu ostvareno 628,2 milijun kuna, a u izvozu 394,3 milijuna kuna. Istodobno, u prvih osam mjeseci ove godine ugovoreno je novih poslova u iznosu od 1,03 milijardi kuna, objavljeno je iz Končara. Najveći udio u ukupnoj prodaji Koncerna imaju društva poslovnog područja Energetika i transport, 73 posto. Društva tog poslovnog područja prodala su proizvoda i usluga u iznosu od 751,1 milijun kuna. Društva unutar poslovnog područja Trgovine ostvarila su prihode od prodaje u iznosu od 151,9 milijuna kuna ili 15 posto ukupne prodaje Koncerna, poslovnog područja Industrije 90,2 milijuna kuna (9 posto), a tri Društva unutar Posebnih djelatnosti 29,2 milijuna kuna. Najveći kupac na domaćem tržištu i dalje je Hrvatska elektroprivreda (HEP) na koju se odnosi 40 posto ukupne domaće prodaje ili 252,5 milijuna kuna. Trgovačkim kućama isporučeno je roba u iznosu od 145 milijuna kuna, kupcima s područja industrije i brodogradnje 85,5 milijuna kuna, Hrvatskim cestama i autocestama 60,5 milijuna kuna, Hrvatskim željeznicama 53,7 milijuna kuna, dok se ostatak prodaje na domaćem tržištu odnosi na državnu upravu i INA-u.

KNIN- OTVORENA TVORNICA KNAUF

U Kosovu kod Knina u petak je otvorena tvornica "Knauf"- prva tvornica gipskartonskih ploča u Hrvatskoj, nekadašnji Kningips, u čiju je obnovu uloženo više od 27 milijuna eura, a u kojoj je zaposleno 70 radnika. Svečanosti otvaranja nazočan je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji je prerezao vrpcu, zatim gradski i županijski čelnici, šibenski biskup Ante Ivas, Beatrix Peter-Knauf, generalna direktorica Knaufa za jugoistočnu Europu, i pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić. Tvornica Knauf u Kninu zauzima 77.000 četvornih metara i na samom je nalazištu gipsane rude. Uz već zaposlenih 70 radnika, do kraja ove godine planira se zapošljavanje još 30 ljudi. Proizvodi tvornice Knauf prodaju se na hrvatskom, te na tržištu BiH, Srbije i Crne Gore. Predsjednik Republike Stjepan Mesić, ocijenivši to velikim danom i za Knin i za Hrvatsku, naglasio je važnost otvaranja proizvodnih radnih mjesta jer, kako je rekao, 100 radnih mjesta u Kninu znači puno više od 300 radnih mjesta u velikim razvijenijim sredinama. Osim toga, dodao je, do sada se u Hrvatsku ulagalo, uglavnom, jedino u banke, osiguravajuća društva i hotele, a, istaknuo je, otvaranje ovakve tvornice znači i povećanje izvoza. Tvornica u Kninu, osim same proizvodnje, omogućava i praktično osposobljavanje montera suhe gradnje, što prekvalificiranih, što novih mladih stručnjaka, koji uz teoretsku nastavu u srednjim školama u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Splitu i Kninu stječu zvanje monter suhe gradnje. Godišnje će se na taj način osposobljavati oko 200 osoba, rekao je direktor tvrtke Knauf - Hrvatska Stjepan Rako.

KONCERN AGRAM: 24 POSTO TRŽIŠNOG UDJELA

Ukupni premijski prihodi društava u sklopu osiguravateljskog koncerna Agram u prvih su devet mjeseci ove godine povećani prema istom razdoblju lani za 18,86 posto, na više od 1,27 milijardi kuna, dok su ukupni prihodi iznosili 1,7 milijardi kuna, objavili su u ponedjeljak iz Koncerna Agram, dodajući kako bi ukupni prihod do kraja ove godine trebao premašiti iznos od 2 milijarde kuna. Taj je koncern u protekla tri mjeseca proveo proširenje, i to preuzimanjem vlasništva u četiri privatna društva za osiguranje - zagrebačke osiguravatelje Veritas, Atlas i Sunce te društva Sunce osiguranje d.d. iz Livna. U sklopu koncerna već posluju četiri osiguravatelja - Euroherc, Jadransko osiguranje, Euroherc Life i Euroherc osiguranje iz Mostara. Temeljem nerevidiranih podataka za prvih devet ovogodišnjih mjeseci, ističu iz Koncerna Agram, tržišni udio njihovih osiguravatelja na hrvatskom tržištu iznosi između 23 i 24 posto, pri čemu u životnom osiguranju drže oko 11 posto, a neživotnom oko 27 posto tržišta. Dodaju kako su i prije spomenutih akvizicija držali najveći dio hrvatskog tržišta obveznog osiguranja motornih vozila, a taj je udio s akvizicijama dodatno povećan na 46,1 posto.

5. UDRUGE

UDRUGE OPTUŽUJU VLADU DA POMAŽE MONOPOL HT-A U FIKSNOJ TELEFONIJI

Udruga Juris Protecta i nekoliko potrošačkih udruga optužili su u utorak Vladu da pomaže Hrvatskom telekomu (HT) u kontroli hrvatskog tržišta fiksne telefonije i zloupotrebi monopola te zatražili da bez odlaganja stvori uvjete za alternativne operatere u fiksnoj telefoniji. Vlada nije ispunila uvjete za rad dodatnih operatera u fiksnoj telefoniji i time omogućila HT-u da zloupotrebljava monopolistički položaj i obračunava višestruko veće naknade za usluge fiksne telefonije, tvrde u priopćenju Juris Protecta i pet potrošačkih udruga iz Zagreba, Samobora, Splita, Solina i Šibenika. U svim civiliziranim zemljama postoji natjecanje više operatera, koji koriste zajedničku infrastrukturu nacionalnog fiksnog operatera po vrlo niskim cijenama, što je regulirano zakonom. Nedavno imenovanje Gašpara Gačine za predsjednika Vijeća za telekomunikacije i Juraja Mužine za njegova člana (donedavno visokopozicioniranih menedžera u HT-u) trebalo bi osigurati HT-u trajnu kontrolu tržišta fiksne telefonije i dugotrajnu pljačku pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju. "Kao primjer bezočne pljačke navodimo cijenu od pet lipa za minutu razgovora između Švicarske i Kanade/USA, koju nudi privatni operater HELVATEL, dok po tarifama HT-a minuta razgovora iz Hrvatske za Kanadu/USA stoji 3,50 kuna, što je 70 puta više". Udruge traže od Vlade i Sabora opoziv predsjednika Vijeća za telekomunikacije Gašpara Gačinu i člana Vijeća Juraja Mužinu zbog sukoba interesa. Pretplata za fiksni priključak je previsoka za hrvatske prilike i trebalo bi je sniziti na trećinu postojeće pretplate, kaže se u priopćenju.

6. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI

DAN HRVATSKE NA SAJMU U GRAZU

Na jesenskom sajmu u Grazu, na kojemu od 2. do 10. listopada među 750 izlagača sudjeluje 18 hrvatskih obrtnika i desetak većih hrvatskih tvrtki, u utorak je održan Dan Hrvatske, u organizaciji Pokrajine Štajerske i Hrvatsko-austrijske trgovinske komore. Hrvatski obrtnici mogu biti ravnopravni partneri austrijskim gospodarstvenicima, što pokazuje i podatak da ostvaruju veći rast izvoza nego velika hrvatska poduzeća. Tako u zadnje tri godine porast izvoza ukupnog gospodarstva iznosi 32 posto, dok kod obrtnika taj porast iznosi čak 73 posto. istaknuo je predsjednik Hrvatska obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran. Kako su obrtnici kao pojedinci preslabi da bi se sami izborili za svoje mjesto na inozemnom tržištu, Šafran je kazao kako je nužno poraditi na okrupnjavanju proizvodnih kapaciteta, modernizaciji proizvodnje, bržem i jednostavnijem izdavanju raznih dozvola i plasmanu novih proizvoda na treća tržišta. Pozvao je i austrijske poduzetnike da osnuju zajedničke tvrtke s hrvatskim partnerima. Podaci pak o robnoj razmjeni Hrvatske i Austrije pokazuju kako je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Austrije u Hrvatsku porastao je za 18 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je iz Hrvatske u Austriju izvezeno 30 posto više robe nego u istom razdoblju lani, rekao je Jauk.

HINA

Marulićev trg 16, Zagreb

Tel. uredništva: 01/4808-686

Urednica:

Slavica Cvitanić