Snage sigurnosti strahuju od atentata na sam izborni dan na nekome od 5.000 birališta diljem zemlje u kojoj su talibani i militantni islamisti još uvijek snažno prisutni.
Samo ove godine u gerilskim napadima ubijeno je više stotina ljudi - Afganistanaca, stranih vojnika i humanitarnih radnika.
Proteklih dana pogibalo se u eksplozijama, te sukobima vojske s talibanskim skupinama. Bilo je i zastrašivanja kandidata, a ubijeno je čak 12 djelatnika koji su sudjelovali u izbornoj kampanji, za što su odgovornost preuzeli talibani.
Talibani su vjerojatno odgovorni i za prošlomjesečni pokušaj atentata na izbornog favorita, prijelaznog predsjednika Hamida Karzaija kojega je na vlast dovela međunarodna koalicija nakon američke invazije 2001. Taj pripadnik Paštuna (najbrojnije etničke skupine), kojeg podupiru i vođe nekih drugih etničkih skupina, na jednom od predizbornih skupova pozvao je sunarodnjake da glasuju slobodno, bez pritiska jer su to "prvi važni izbori koji odlučuju o budućnosti zemlje za iduća stoljeća".
Stoga će za sigurnost izbora skrbiti 60.000 pripadnika policije i afganistanske vojske uz 27.000 stranih vojnika, od kojih 9.000 NATO-ovih i 18.000 pripadnika međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država.
Osim talibana, u Afganistanu je aktivno još 60.000 pripadnika raznih oružanih skupina, lojalnih njihovim ratnim vođama, zapovjednicima koji su kroz desetljeća ratovanja izrasli u prave lokalne vladare, poput uzbečkog vođe Abdula Rašida Dostuma, jednoga od 18 predsjedničkih kandidata.
Od 10,5 milijuna Afganistanaca s pravom glasa 45 posto su žene, najveće žrtve talibanskog režima koji ih je lišio svih prava - na rad, školovanje, zdravstvenu skrb. Iako one postupno no presporo stječu pravo na postojanje u društvu, Human Rights Watch bilježi, na temelju izvješća, da mnoge Afganistanke i dalje riskiraju život sudjelovanjem u javnome životu.
Agencija Reuters piše da se 57 posto žena udaje do 16 godine, da su one redovite žrtve seksualnog nasilja, a djevojčice i mlade žene roba su za poravnavanje dugova njihovih obitelji.
Prema anketi svaki četvrti suprug brani svojoj ženi da glasa, a oni drugi instruiraju svoju ženu za koga glasati.
No i u tako tmurnoj slici ženskog postojanja jedna je žena predsjednička kandidatkinja, Massuda Jalal. Ta pedijatrica koja se želi boriti za ženska prava i služiti siromašnima od muških se protukandidata razlikuje po tome da nema nikakvu ratnu prošlost.
U zemlji u kojoj je nepismenost standard, posebno su pogođene žene te ih humanitarne udruge uče i tome kako držati "olovku" u ruci. No danas oko 40 posto djevojčica pohađa školu dok ih je prije par godina bilo samo 14 posto.
Međutim, čak 45 posto afganistanske djece još uvijek nije obuhvaćeno osnovnoškolskim obrazovanjem.
Od te je brojke tragičnija ona koju je nekoliko dana uoči izbora objavila, na temelju provedenog istraživanja, UN-ova agencija za djecu (UNICEF) prema kojoj svako šesto afganistansko dijete umire prije svog 5. rođendana.
Stanje je bilo još gore prije četiri godine kada je stopa smrtnosti iznosila 165 na 1.000 novorođenih a danas iznosi 115.
Agencija France presse piše da danas u Kabulu gotovo nitko i ne spominje osobu neizravno "zaslužnu" za izbore, Saudijca Osamu bin Ladena, vođu terorističke mreže al-Qaide odgovorne za napade na SAD 2001., nakon koje je pokrenuta američka invazija.
Zaboravljen je i njegov zaštitnik, afganistanski sin mula Omar, vođa talibana koji još uvijek prebiva u svome bastionu u gradu Kandaharu. I dok bin Laden, koji je 2001., izbjegao američkim bombama u afganistanskim planinama Tore Bore, komunicira tek video ili audioporukama, mula Omar šuti te gdjekad, preko svojih glasnogovornika, poručuje da su talibani još aktivni.