U prvoj se polovici ove godine tako bilježi pad izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku, jer su stranci u prvom polugodištu prošle godine u Hrvatsku uložili oko 990,6 milijuna dolara.
Posljedica je to, kako je nedavno protumačio direktor Direkcije za statistiku HNB-a Igor Jemrić, specifičnosti prošle godine u kojoj je značajan udio u ukupnim stranim ulaganjima imala reinvestirana dobit.
Iako se i u prvoj polovici ove godine najveći dio stranih ulaganja odnosi na reinvestiranu dobit, 266,2 milijuna dolara, to je ipak znatno manje nego u prvoj polovici prošle godine kada je zadržana dobit iznosila 657,2 milijuna dolara.
Vlasnička su ulaganja u prvoj polovici ove godine Hrvatskoj donijela 213,5 milijuna dolara, a najveći dio tih ulaganja bio je usmjeren u trgovinu.
Tako se na ostalu trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama odnosi 37,5 posto vlasničkih ulaganja, na nespecijaliziranu trgovinu na veliko živežnim namirnicama 12,7 posto, te na trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima 8,7 posto vlasničkih ulaganja iz prve polovice ove godine.
Najviše pak izravnih inozemnih ulaganja u prvoj polovici ove godine dolazi iz Austrije (28,9 posto) i Njemačke (22,5 posto), dok iz Italije i Luksemburga dolazi 10,8, odnosno 10,1 posto ulaganja.
Austrija i Njemačka vodeći su ulagači u Hrvatsku i u proteklih deset i pol godina. Od ukupno 10,1 milijardu izravnih inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine iz Austrije je došla četvrtina (25,7 posto) izravnih inozemnih ulaganja, a iz Njemačke petina (20,7 posto). Slijede SAD s udjelom od 14,7 posto, Mađarska s udjelom 6 posto, Luksemburg sa 5,8 posto, Italija sa 5,7 posto, itd.
Od ukupno 10,1 milijardu dolara izravnih inozemnih ulaganja u proteklih deset i pol godina najveći se dio odnosi na vlasnička ulaganja, 6,4 milijarde dolara, a u većini slučajeva riječ je o ulaganjima u procesu privatizacije.
U redosljedu djelatnosti pritom nema promjena, i dalje se najveći dio izravnih vlasničkih ulaganja odnosi na telekomunikacije (20,9 posto) i ostalo novčarsko posredovanje, odnosno bankarski sektor, (19,6 posto).
Slijede ulaganja u farmaceutsku industriju (11,3 posto), proizvodnju naftnih derivata (7,8 posto), proizvodnju cementa (3,3 posto), hotele i motele (3 posto), te tek potom u trgovinu (oko 3 posto).
Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u inozemstvo u prvoj polovici ove godine uložile 62,5 milijuna dolara, a gotovo polovica toga iznosa (49,2 posto) uložena je u susjednu Srbiju i Crnu Goru.
U proteklih pak deset i pol godina hrvatske su tvrtke u inozemstvo uložile 1,2 milijarde dolara, od čega se gotovo trećina odnosi na ulaganja u Švicarsku (32,3 posto), te potom BiH (16,5 posto), Poljsku (12,8 posto), te Srbiju i Crnu Goru (9,9 posto).
Najveći dio ulaganja u inozemstvo, 1,1 milijardu dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja, a više od polovice vlasničkih ulaganja, ili točnije 56 posto na ulaganja u farmaceutsku industriju.
Sve ostale djelatnosti imaju udjele od oko pet posto, ili manje, pa je tako udjel pomorskog i obalnog prijevoza u vlasničkim ulaganjima u inozemstvo 5,5 posto, u upravljačke djelatnosti holding-društva 4,2 posto, proizvodnju sladoleda 3,4 posto, itd.