Šuker i guverner Hrvatske narodne Banke Željko Rohatinski sudjelovali su u subotu i nedjelju u Washingtonu na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke i imali niz bilateralnih susreta s predstavnicima tih svjetskih financijskih institucija.
Ministar Šuker je u nedjelju rekao hrvatskim novinarima kako je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo predstavnike MMF-a da će Hrvatska sve kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana ispuniti, kako s prihodovne tako i rashodovne strane.
"Ekonomski kriteriji na kraju kolovoza ukazuju da će s krajem rujna kriteriji biti zadovoljeni", rekao je Šuker.
Šuker je kazao da se deficit proračuna kreće u predviđenim granicama od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za 6 posto, a rashodi su na godišnjoj razini od 74 posto što znači da se kreću u granicama planiranog.
MMF je, rečeno je u priopćenju novinarima, informiran da je cilj Hrvatske u 2005. proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a.
Šuker je najavio dolazak Misije MMF-a u Hrvatsku potkraj listopada kada će se nastaviti razgovori.
Guverner Rohatinski je dodao kako je u razgovorima u MMF-u iskazana ocjena da su izvršni kriteriji u monetarnoj sferi za devet mjeseci ove godine ostvareni te da se očekuje da će biti ostvareni i u prosincu.
Rohatinski je rekao da je MMF upoznat sa stanjem hrvatskog vanjskog duga potkraj kolovoza "koje je nešto više od limita utvrđenog u stand by aranžmanu", ali i naglasio da je "bitno da se taj dug u sedmom i osmom mjesecu usporava".
Potkraj osmoga mjeseca vanjski dug Hrvatske bio je 21,5 milijardi eura ili otprilike 79 posto procijenjene vrijednosti BDP-a za ovu godinu. Prema stand by aranžmanu cilj je bio stabilizirati vanjski dug Hrvatske na razini od 76 posto BDP-a.
Rohatinski je rekao da je cilj bio stabilizirati dug na razini iz petoga mjeseca, te da je, premda je on danas za približno 700 milijuna eura veći, važno da se njegov rast "bitno usporava".
Na pitanje što na to kaže MMF, Rohatinski je odgovorio da "MMF nije pokazao posebnu zabrinutost stanjem duga upravo uvažavajući činjenicu da se usporava".
Rohatinski je kazao kako je HNB poduzeo mjere za destimulaciju dodatnog zaduživanja banaka u inozemstvu, a da će HNB i Ministarstvo financija izvršiti supstituciju planiranog zaduženja na japanskom tržištu zaduživanjem u zemlji za koji iznos će se i smanjiti vanjski dug države.
Dodao je da ostaje otvoreno pitanje zaduživanja poduzeća, ali da će to pitanje biti razmotreno s misijom MMF-a u listopadu. Prema njegovim riječima, ako se ocijeni da taj dio vanjskoga duga brzo raste HNB će poduzeti mjere koje su kao mogućnost već najavljene.
U razgovorima sa Svjetskom bankom hrvatsko izaslanstvo se usredotočilo na buduću suradnju.
Prema priopćenju, s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) iz Svjetske banke, dogovoren je nastavak pripreme Strategije pomoći (CAS) koja bi Hrvatskoj u iduće četiri godine omogućila od 1 do 1,5 milijardi dolara zajmova te pomoć u vidu savjetovanja i izrade studija koje bi olakšale ulazak u EU. CAS bi se usmjerio prvenstveno na obrazovanje, znanost i tehnološki napredak, zdravstvo i socijalnu zaštitu, poljoprivredu, regionalni razvitak i obnovu područja zahvaćenih ratom te zaštitu okoliša.
IBRD bi strategiju trebao uručiti hrvatskoj Vladi po povratku hrvatskog izaslanstva iz Washingtona. Hrvatska Vlada bi nakon konzultacija trebala službeno odobriti Strategiju pomoći, a potom i Odbor izvršnih direktora IBRD-a krajem studenog, kaže priopćenje.
Odobravanje Strategije preduvjet je za odobravanje novih zajmova koji nisu uključeni u postojeću Strategiju.
Bilo je govora i o pripremi PAL zajma za strukturne prilagodbe o kojemu bi se pregovaralo u studenom ove godine do kada bi se iskristalizirala područja reformi koje hrvatska Vlada namjerava provesti.
Šuker je kazao kako je s MMF-om dogovoreno da ne bi trebao biti problem, ako se dividenda HT-a eventualno ne povuče do 31. prosinca ili ne izvrši uplata koncesije za treću GSM mrežu.
Hrvatsko izaslanstvo se u MMF-u među ostalim susrelo s voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom te direktorom odjela za Eurpu Michaelom Depplerom, a u Svjetskoj banci s izvršnim direktorom Adom Melkertom te potpredsjednikom IBRD-a za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsuom.
Ministar Šuker je u razgovoru s nizozemskim ministrom financija Gerritom Zalmom dogovorio pomoć Nizozemske Hrvatskoj koja se priprema za ulzaka u EU posebice u reformi poreznog sustava.
Šuker je s ministricom financija BiH Ljerkom Marić razgovarao o planovima BiH za uvođenje PDV-a, mogućem usklađenju trošarina te suradnji poreznih i carinskih uprava dviju zemalja.
Šuker je rekao novinarima da je s ministricom Marić najviše razgovarao o onom što u ovom trenutku "najviše boli Hrvatsku", trošarinama na cigarete i naftne derivate. Hrvatska nije zadovoljna prihodom u proračunu za prvih 9 mjeseci ove godine od trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode.
On je kazao kako BiH namjerava iduće godine uvesti PDV i povećati trošarine te da će se nakon toga vjerojatno smanjiti šverc cigareta iz BiH u Hrvatsku.