Središnja tema četverodnevna skupa je "Hrvatska i Europa - integracije u povijesti", a povjesničari će govoriti o integracijama na hrvatskim prostorima od antike do danas i pokušati rasvijetliti odnos Hrvatske i Europe u prošlosti.
Po riječima predsjednika Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti Nevena Budaka tema skupa je vrlo suvremena jer omogućuje znanstvenicima i povjesničarima da progovore o povijesnim procesima koji se odražavaju u današnjici. To je i stalna tema europske povijesti i historiografije od najstarijih vremena do danas.
"Želimo pokazati kakvi su ti odnosi danas i kakvi su bili u povijesti, od antike do najsuvremenije povijesti", kazao je Budak i dodao kako je pulski najveći skup povjesničara do sada, koji je okupio ne samo predavače nego i nastavnike te ljude koji nisu izravno povezani sa strukom. To je, drži, bitno za razvoj hrvatske historiografije.
Maja Razović-Kocijan je u ime pokrovitelja kongresa predsjednika Stjepana Mesića istaknula kako je hrvatska historiografija lišena bilo kakvih pritisaka te kako se može suočiti i s najtežim pitanjima, a odziv više od 200 sudionika, smatra, dokaz je vitalnosti hrvatske historiografije.
"Ako itko ima pravo govoriti o europskim integracijama, onda su to upravo povjesničari", istaknuo je načelnik Odjela za arhivsku djelatnost Ministarstva kulture Branko Kaleb, govoreći o značaju skupa.
Sudionici će raditi u dvadesetak sekcija, među kojima su stara, srednjovjekovna, parlamentarna, gospodarska i demografska povijest.