Slovenski veleposlanik u EU Ciril Štokelj u srijedu je na sastanku stalnih predstavnika zemalja članica EU (COREPER) u Bruxellesu predstavio prijedlog slovenske hrvatskoj vladi o zaključivanju sporazuma kojim bi se onemogućili incidenti poput onoga kod Plovanije, a isto tako omogućilo "traženje trajnih rješenja za otvorena međudržavna pitanja kroz dijalog".
Hrvatski diplomatski izvori u četvrtak su kazali da tekst takvog sporazuma nisu primili, ali da znaju da takva ideja postoji sa slovenske strane.
Kriza u hrvatsko-slovenskim odnosima izbila je 23. rujna, u završnici slovenske predizborne kampanje, kada je hrvatska policija na nekoliko sati privela 12 slovenskih političara na čelu s predsjednikom Slovenske pučke stranke Janezom Podobnikom koji su odbili policajcima pokazati osobne isprave.
Slovenija je odmah nakon incidenta najavila uskraćivanje potpore ulasku RH u EU.
Sporazum o izbjegavanju incidenata, piše u četvrtak slovenski tisak, bio bi neka vrsta "gentelmanskog dogovora" koji bi potpisali ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, a obvezivao bi ne samo državne organe nego i pojedince, te na određeni način bio zamjena za tzv. "ribarski kodeks" koji se ne primjenjuje od svibnja otkako je Slovenija ušla u članstvo u EU.
Taj prijedlog bi, prema pisanju slovenskog tiska, uključivao i zamisao o angažiranju dva posrednika, za sada anonimih "uglednih političara" iz država EU-a.
Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Mario Nobilo u srijedu je, u izjavi za Slovenski radio, s određenom mjerom suzdržanosti reagirao na prijedlog Slovenije o angažiranju posrednika koji bi pomogli u rješenju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije, javlja u četvrtak slovenska tiskovna agencija STA.
Naglasivši da je arbitraža "jedini način za rješavanje otvorenih pitanja", Nobilo je podsjetio na neuspješan pokušaj dviju država da riješe pitanje razgraničenja na moru uz pomoć nekadašnjeg američkog ministra obrane Williama Perryja, te dodao: "Ne znam što će u Zagrebu odgovoriti na ovu novu inicijativu. Dobre su sve inicijative koje pridonose smirivanju prilika".
Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl u srijedu je navečer u razgovoru za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV, kazao kako smatra da bi Hrvatska danas mogla pristati na medijaciju iako je odbila parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je Perry smatrao dobrim rješenjem.
"Mislim da je Hrvatska danas u drugoj situaciji jer na vidiku vidi realnu europsku perspektivu. Dva državnika koja su ponudila svoje usluge su takva da ih nitko neće moći ocijeniti pristranima. I to je jedna od mogućnosti - usluge prvoga od njih, drugoga ili obojice", rekao je Vajgl, izrazivši nadu da će Hrvatska na taj prijedlog dati pozitivan odgovor.
Slovenski je šef diplomacije dodao da bi sklapanje bilateralnog dogovora o izbjegavanju graničnih incidenata, kao prvi korak za smirivanje incidenata na granici prije međunarodnog posredništva, trebalo svakako zaključiti do kraja godine.
Vajgl je također kazao da je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana u razgovoru sa slovenskim dužnosnicima bio naklonjen toj slovenskoj inicijativi.
Osvrćući se na mnoštvo novinskih komentara u Hrvatskoj i Sloveniji u kojima je Solanina izjava nakon susreta sa slovenskim državnim vrhom na Brdu kod Kranja u utorak protumačena kao "lekcija" i "upozorenje" objema stranama, te sugestija da EU nije stala na stranu Slovenije, Vajgl je rekao da je slovenska reakcija na incident kod Plovanije bila utemeljeno oštra, no da je EU to razumjela.
"Činjenica je da EU uvijek teži kompromisu i dijalogu, pa je takva poruka poslana objema stranama. No, mislim da bi u Zagrebu pravilno postupili ako shvate da je Solanin odgovor u prvom redu bio namijenjen kandidatkinji za članstvo u EU, a ne toliko zemlji koja je već članica EU-a", rekao je slovenski šef diplomacije.