Iako je otkrivanje identiteta nekoliko obavještajaca znatno potkopalo britanske obavještajne operacije na Balkanu, MI6 je i dalje snažno angažiran na lovu na bivšeg političkog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i njegovog vojnog zapovjednika Ratka Mladića ali i na glavnog hrvatskog osumnjičenika za ratne zločine generala Antu Gotovinu, ističe londonski list.
"MI6 nije na tom području u tolikoj mjeri razvio špijunsku mrežu koliko mrežu utjecaja u balkanskim sigurnosnim službama i u medijima", prenosi DT izjavu Jamesa Lyona, ravnatelja Međunarodne krizne skupine (ICG) u Srbiji i Bosni, koji napominje da su "upravo neki od tih ljudi sada ljuti".
U Hrvatskoj je spremnost vlade da odobri britanske zahtjeve za unošenjem prislušne opreme u zemlju i da pokrene opsežne akcije prisluškivanja u okviru lova na ratne zločince razljutila neke elemente u kontraobavještajnoj agenciji POA-i, tvrdi londonski list.
Britanija se odupirala pristupu Hrvatske u EU, ističući kao argument tvrdnju da Zagreb ne ulaže dovoljno napora u hvatanje generala Gotovine, podsjeća DT, primjećujući da je u travnju taj otpor iznenada ishlapio, što se obrazlaže dogovorom po kojem je britanskim obavještajcima dopušteno da u Hrvatsku uvezu prislušnu opremu za potrebe hvatanja haaškog bjegunca.
"Ljudi u POA-i držali su da britanske obavještajne službe koriste slučaj Gotovine kako bi stekle snažan utjecaj nad hrvatskim obavještajnim službama", navodi list tumačenje Berislava Jelinića, "stručnjaka za obavještajna pitanja na Balkanu".
Zato je hrvatski premijer Ivo Sanader na čelo POA-e postavio Joška Podbevšeka, koji je pokazao veće razumijevanje za britanske obavještajne zahtjeve, tvrdi DT, prenoseći istodobno i napomene hrvatskih izvora da su britanske obavještajne operacije u međuvremenu poprimile takve razmjere da čak i visoki dužnosnici hrvatske vlade oklijevaju s korištenjem mobitela, strahujući od prisluškivanja.