U ponedjeljak u službenom dijelu dvodnevnog posjeta Poljskoj predsjednici Mesić i Kwasniewski će u Varšavi prvo razgovarati u četiri oka, a potom i s članovima državnih izaslanstava.
Predsjednici Mesić i Kwasniewski u posljednje su se četiri godine u raznim prigodama susreli barem desetak puta - uključujući razmjene službenih i radnih posjeta, te broje sastanke na marginama međunarodnih skupova - pa su i svoje osobne odnose podigli na razinu prijateljskih.
Predsjednik Mesić u ponedjeljak će se obratiti sudionicima poljsko-hrvatskog gospodarskog foruma, a posjet Poljskoj će zaključiti susretom s predsjednikom Sejma, poljskoga parlamenta, Jozefom Oleksyjem.
Politički odnosi Hrvatske i Poljske na visokoj su razini i među njima nema nijednog otvorenog pitanja. Poljska bez ikakve zadrške već godinama otvoreno podupire hrvatski pristup euroatlanstkim integracijama. Dvije zemlje imaju potpisana 44 bilateralna ugovora i sporazuma.
Premda su gospodarski odnosi također u stalnom usponu, robna razmjena iznosila je prošle godine, s obzirom na potencijale, skromnih 244 milijuna dolara. Od toga je na hrvatski izvoz otpadalo samo 30 milijuna. Na gospodarskom forumu, koji će se odvijati paralelno s posjetom predsjednika Mesića, sudjelovat će, među ostalima, predstavnici Ine, Crosca, Podravke, Plive, Agrokora, Chromosa, Bilokalnika i Kraša. Negativnu bilancu u trgovinskoj razmjeni s Poljskom Hrvatska donekle nadoknađuje dolaskom poljskih turista na Jadran. Njih je u prošloj godini bilo 237.000, a ostvarili su 1,33 milijuna noćenja.
Poljska je daleko najveća zemlja među deset koje su 1. svibnja pristupile Europskoj uniji. Brojem stanovnika nadmašuje svih devet ostalih novopridošlih članica zajedno. Država ima 38 milijuna stanovnika, od kojih 15 milijuna živi na selu, među kojima trećina živi od poljoprivrede. I upravo će taj sektor biti najveći problem u prilagodbi standardima EU jer se radi poljoprivredi koja je zastarjela, čak i pomalo arhaična. Drugi teret je svakako teška industrija nasljeđena iz doba komunizma, u kojoj rudnici i čeličane grcaju u dugovima.
Iako uspjeva zadržati stabilan gospodarski rast i nisku stopu inflacije, njezin BDP po stanovniku iznosi 41 posto prosjeka EU, a nezaposlenost od 20,6 posto uvjerljivo je najviša među novim članicama. Javni dug je prošle godine premašio 51 posto BDP-a.
Poljska, nekadašnja čvrsta karika Varšavskog pakta, danas je članica NATO-a koja se odmah aktivno uključila u koalicijske snage u Iraku i sada tamo, s više tisuća vojnika, zapovijeda jednim cijelim sektorom.
Poljska je kao neovisna država nastala 966. godine i kroz povijest uspjela očuvati nacionalni identitet iako su stoljećima neskrivene ambicije prema njezinom teritoriju iskazivale Njemačka i Rusija. Godine 1795. nestala je s europske političke karte, potpuno razdijeljena između Rusije, Njemačke i Austrije. Uspjela se oduprijeti potpunom isčeznuću samo zahvaljujući zajedništvu u narodu iskazanom preko vjere, jezika i kulture.
Kao država, Poljska je ponovo uspostavljena 1918. Versailleskim ugovorom, ali je 21 godinu kasnije ponovo razdjeljuju nacistička Njemačka i Staljin. U Drugom svjetskom ratu živote je izgubilo šest milijuna Poljaka. Državnost joj je vraćena 1945., ali pod silnim utjecajem SSSR-a. Prekretnica je počela 1980. godine, utemeljenjem sindikata Solidarnost kojim je iz gdanjskog brodogradilišta upravljao karizmatični Lech Walesa. Kada je sindikat nevjerojatnim rastom dosegao 9 milijuna članova, zaprijetivši komunističkom poretku, stavljen je izvan snage, vođe su uhapšene, proglašeno je izvanredno stanje i uvedena diktatura kojoj je na čelu bio general Wojciech Jaruzelski. No, proces koji je počeo 1980. završen je devet godina kasnije padom komunizma u cijeloj istočnoj Europi, a Walesa pobjeđuje na prvim demokratskim predsjedničkim izborima. Padu komunizma pridonio je i još jedan značajan događaj - izbor krakovskog nadbiskupa Karola Woytile za papu 1978. godine.