U Gdanjsku, gradu koji je u svijetu vjerojatno najpoznatiji po činjenici da je u njemu počeo i Drugi svjetski rat i proces raspada komunizma u Europi, hrvatski će predsjednik razgovarati s gradskim i pokrajinskim čelnicima, a zatim se i neformalno sastati sa svojim domaćinom i kolegom Aleksanderom Kwasniewskim.
Službeni dio susreta s poljskim predsjednikom uslijedit će u ponedjeljak u Varšavi. Mesić će se toga dana također obratiti sudionicima poljsko-hrvatskog gospodarskog foruma i razgovarati s predsjednikom poljskog parlamenta Jozefom Oleksyjem.
Gdanjsk je osnovan 997. godine i odmah se nalazi u sastavu poljske države koja je nastala tek koju godinu ranije. Tako će i ostati sve do konca 18. stoljeća kada Poljska nestaje s europske političke karte razdijeljena između Rusije, Austrije i Pruske. Gdanjsk se tako od 1793. godine nalazi u pruskim, odnosno njemačkim rukama.
Završetkom Prvog svjetskog rata ponovo je uspostavljena poljska država, a Versailleskim ugovorom vraćen joj je uski obalni pojas do Baltičkog mora, čime je Njemačka razdvojena na dva dijela (istočna Pruska odvojena je od matice zemlje), što će se pokazati spornom točkom u kasnijim odnosima dviju zemalja. U taj uski poljski pojas nije ušao Gdanjsk s tada obilno većinskim njemačkim stanovništvom (97 posto), već je formirana zona pod nazivom Slobodni grad Gdanjsk, izuzeta od poljskog teritorija i pod formalnom upravom Lige naroda. Poljska država je u Gdanjsku bila zastupljena poštanskim uredom i manjim garnizonom (200 vojnika) u gradskom području nazvanom Westerplatte.
Hitler je 1939. godine zatražio da Poljska Njemačkoj ustupi teritorijalni koridor do istočne Pruske. S obzirom da je nacistički lider tražio da se na tom dijelu odrekne i svoga suvereniteta, Poljska je taj zahtjev odbila. Spor je razriješen tako da je njemačka krstarica Schleswig-Holstein, koja se nalazila usidrena u blizini Gdanjska, 1. rujna otvorila vatru na poljsku vojarnu na Westerplatte. To je učinjeno točno u 4.45 sati ujutro, odnosno sat vremena prije početka općeg njemačkog napada na Poljsku, koji se smatra početkom II. svjetskog rata.
Grad je 1945. godine oslobodila Crvena armija i vratila ga Poljskoj. Dolazi do masovne razmjene stanovništva, Nijemci se iseljavaju, a Poljaci masovno useljavaju u Gdanjsk. Kako se Poljska integrirala u Varšavski pakt, Gdanjsk postaje središte njezine brodograđevne industrije koja uglavnom proizvodi za vojne potrebe tadašnjeg SSSR-a.
Godine 1980. Gdanjsk ponovo dolazi u središte pažnje svjetske javnosti. Tamošnje brodogradilište Lenjin postaje rodno mjesto sindikalnog pokreta Solidarnost kojeg predvodi brodski električar Lech Walesa. Zbog svoje masovnosti (vrlo brzo dosegao 9 milijuna članova) i otvorenog suprostavljanja komunističkim vlastodršcima, sindikat biva zabranjen, njegove vođe uhićene, a u Poljskoj uvedeno izvanredno stanje i diktatura pod vodstvom generala Wojciecha Jaruzelskog. Međutim, zbivanja u Gdanjsku bila su početak dugogodišnjeg no neizbježnog procesa koji će rezultirati rušenjem berlinskog zida 1989. godine i padom komunizma u istočnoj Europi.
Gdanjsk je danas s oko pola milijuna stanovnika šesti grad po veličini u Poljskoj, ali se svojim smještajem na južnom dijelu Baltika s pravom naziva morskom prijestolnicom te države.