Osnovni ton summitu Ujedinjenih naroda - što je održan početkom tjedna u New Yorku na inicijativu francuskog predsjednika i njegova brazilskog kolege Luiza Inacia da Silva Lule - dala je Chiracova ideja o "svjetskom porezu" iz kojeg bi se financirao razvitak najugroženijeg dijela čovječanstva.
Utopijski projekt raznih antiglobalističkih ili alternativnih udruga i pokreta - poznata "Tobinova pristojba" - izašao je tako iz kruga političke fantastike i našao se na dnevnom redu svjetske organizacije, a o njemu će se raspravljati u Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu kao i na idućem sastanku G-8, prenose francuski mediji diplomatske izvore u Parizu.
Glavni prijedlozi: oporezivanje svjetskih financijskih tokova, uvođenje dodatnog poreza na prihode multinacionalnih tvrtki, nove pristojbe na trgovinu oružjem, kao i porez na zagađivanje okoliša - putem kojih bi se trebalo namaknuti oko 50 milijardi dolara godišnje koliko nedostaje za ostvarenje programa Ujedinjenih naroda iz 2000. godine "Ciljevi tisućljetnog razvitka", programa koji teži uklanjanju krajnjeg siromaštva u svijetu do 2015. godine, ukazuju na Chiracovu ambiciju da igrajući na kartu "Juga" i multipolarizma, artikulira alternativu vladajućem liberalizmu i unilateralizmu koji stvaraju sve veće nejednakosti.
Samo dva dana nakon što je Chirac pred tribinom UN zagovarao "realistična i ekonomski racionalna rješenja", svjestan da će "rušenje tabua" naići na velike otpore na svjetskoj razini, poglavito u Sjedinjenim Državama gdje je na snazi zakon što ga je 1997. donijela Clintonova administracija a kojim se zabranjuje svaka potpora međunarodnim organizacijama koje bi zagovarale ideju o uvođenju "heretičke takse", u samoj je Francuskoj ministar za zapošljavanje Jean-Louis Borlo, predstavio javnosti svoj "plan društvene kohezije" kojim vlada želi ublažiti rašireno socijalno nezadovoljstvo, izraženo i na regionalnim i europskim izborima ovoga proljeća.
Planom ministra Borloa predviđa se otvaranje u iduće tri godine do 500 tisuća novih radnih mjesta u raznim službama socijalne skrbi, zatim izgradnja 100 tisuća društvenih stanova s povlaštenom stanarinom, reforma sustava beskamatnih zajmova za kupnju stanova i druge brojne mjere na ostvarenje kojih bi se iz državnog proračuna izdvojilo više od 13 milijardi eura do 2009. godine.
I kao što se francuski predsjednik u "kvartetu" što predvodi "svjetsku alijansu protiv gladi" našao zajedno s brazilskim i čileanskim predsjednicima, Lulom i Ricardom Lagosom, ali i s španjolskim premijerom Jose Luisom Zapaterom - sva trojica s lijevim političkim profilom - tako su i ministru Borlou pojedini bivši socijalistički ministri izrazili pohvale na račun njegova plana "društvene kohezije", uz jednu jedinu zamjerku kako ministar takvim svojim planom nema što tražiti u vladi desnice, dok će vladi bliski Le Figaro Borloa nazvati "čovjekom koji želi potući ljevicu na njenom terenu" .
Ima analitičara koji drže da je upravo taj "neprirodni ideološki brak" dokaz kako je dostignut prag snošljivosti velikih nejednakosti koje stvara globalizacija te da je nužno smanjiti duboki jaz, na vanjskoj i na unutarnjoj razini, u ime upravo dobro shvaćenog dugoročnog interesa samih onih koji su iz tog procesa i izvlačili do sada najveću korist.
Piše: Frano Cetinić