Mandat koji je povjeren Schwarz-Schillingu temeljem Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine kada je utemeljena Federacija BiH istječe potkraj ove godine a on je na završetku svoje posljednje posredničke misije tijekom koje je posjetio Sarajevo, Bijeljinu te Donji i Gornji Vakuf ocijenio kako se stanje svugdje popravlja no brzinom koja nije zadovoljavajuća.
Dio problema taj konzervativni njemački političar vidi i u neracionalnom i kompliciranom unutarnjem ustroju BiH a kao primjer naveo je nejasne odnose i odgovornosti općinskih i županijskih vlasti u Federaciji BiH.
"Omjer trošenja sredstava u ovoj zemlji mora se promijeniti i umjesto na ovoliku administraciju novce valja usmjeriti u poduzetništvo", kazao je novinarima Schwarz-Schilling.
On je istaknuo kako su toga vjerojatno svjesni i domaći političari koji pak sami trebaju preuzeti odgovornost za provedbu nužnih promjena.
Schwarz-Schilling će u prosincu predati završno izvješće o svojoj desetogodišnjoj misiji u BiH a poslove koje je on obavljao treba preuzeti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Na pitanje hoće li njegovo izvješće sadržavati i preporuke za krupnije ustavne promjene Schwarz-Schilling je odgovorio odrečno no ipak je kazao kako nema dvojbi da se politički ustroj BiH mora mijenjati.
Takav zahtjev izrijekom je prvi put iznesen tijekom ovotjednog posjeta izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a koje je boravilo u posjetu BiH a povod je bila diskusija o tome može li ta zemlja i pod kojim uvjetima postati članicom programa "Partnerstvo za mir".
Parlamentarci zemalja-čalnica NATO-a upozorili su svoje sugovornike u Sarajevu kako problem nije samo činjenica da je Radovan Karadžić i dalje na slobodi nego i kompliciran unutarnji ustroj zemlje.
"Izaslanstvo NATO-a upozorilo je na problem ustavno-pravne složenosti BiH. Teško im je shvatiti brojnost županija, skupština i ministara", kazao je novinarima Boško Šiljegović, predsjedatelj parlamentarne komisije za obranu i sigurnost dodajući da je takav ustroj vlasti sa stajališta NATO-a očevidno postao zaprekom pridruživanju BiH euroatlantskim integracijama.
"To je prvi put da je to rečeno na tako snažan način", komentirao je za mostarski "Dnevni list" predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž pomalo iznenađujuće signale koji su počeli pristizati iz Bruxellesa. On je rekao da je zapravo riječ o zahtjevu za ustavnim promjenama.
"Jasno je rečeno kako se od nas očekuje da taj posao odnosno promjene učinimo sami ili će to biti postavljeno kao kriterij za buduće članstvo u tim (euroatlantskim) asocijacijama", kazao je Raguž.
Šiljegović koji u Parlamentu BiH predstavlja Srpsku demokratsku stranku (SDS) odmah je međutim podsjetio da u BiH nema suglasnosti o tome kakve i kolike ustavne promjene valja provesti pa to neće biti lagan posao ni ubuduće.
Temeljna zapreka i dalje je odbijanje bosanskih Srba da prihvate bilo kakve promjene koje bi dovele u pitanje postojanje Republike Srpske a jedinim prihvatljivim modelom promjena vide eventualnu zajednicu tri nacionalne republike unutar BiH.
Aktualiziranim raspravama o promjeni daytonskog ustroja BiH pridružio se i koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek koji sudjeluje na jednom seminaru u Sarajevu.
U intervjuu za "Dnevni avaz" on je u srijedu otvoreno kazao kako BiH sada mora dobiti državno ministarstvo unutarnjih poslova te da se oružane snage dvaju entiteta moraju ujedniti u vojsku cijele države.
Busekova izjava to je značajnija jer u daytonskom ustavu nema zakonske osnove za takvo što.
"Mora biti jasno da brzina (približavanja EU) ovisi o onome što učine domaće vlasti a ne toliko od EU)", kazao je Busek.
Christian Schwarz-Schilling takvo stajalište potpuno podupire.
"Političari BiH moraju se oko promjena dogovoriti u parlamentu dvostrećninskom većinom. Prošlo je vrijeme kada je međunarodna zajednica nametala takve odluke", kazao je njemački političar koji je na glasu kao jedan od najboljih poznavatelja stanja u BiH.