Svrha je toga skupa, kako je rekao predsjednik Programskog odbora Milan Polić, susret onih koji se bave istraživanjem odgoja s različitih znanstvenih motrišta te utvrditi odgojne potrebe vremena u kojemu živimo i načine kako se te potrebe mogu najbolje zadovoljiti na dobrobit pojedinca i zajednice.
Teza koja se ponovila u više današnjih izlaganja jest kako je u razvoju demokratskog društva bitan odgoj kao način prenošenja filozofskih postavki o najvažnijim pitanjima morala.
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Pavo Barišić u svom je izlaganju iznio tezu da se u javnom obrazovanju i odgoju ne mogu izostaviti pitanja moralnog odgoja.
Po njegovim riječima demokratski odgoj mora biti između dviju krajnosti - totalitarističkog odgoja u državnom sustavu i potpuno oslobođenog roditeljskog odgoja.
Ustvrdio je da se demokratska država treba skrbiti za krjepost građana, odnosno da se demokratski odgoj ne može depolitizirati.
U raspravi Barišiću su upućena pitanja o tome kako odgovoriti na izopačenja suvremenih demokracija gdje se odgoj koristi za stvaranje novih totalitarista, kao i primjer "Bushove demokracije".
Barišić je potvrdio da u takvim pojavama ima zastranjenja, ali da po izopačenjima ne treba suditi bit pojave.
Umirovljeni sveučilišni profesor Boris Kalin iznio je zapažanje da je većina hrvatskih sveučilišnih profesora nastavnički nekompetentna. Ustvrdio je da je za dobivanje znanstveno-nastavničkih zvanja čvrsto i kvalitetno izgrađen sustav znanstvenih kvalifikacija, ali da to nije slučaj i s nastavničkim.
Napomenuo je da se nastavničke kompetencije traže za predavanja u osnovnim i srednjim školama, a ne i na sveučilištima.
Kalin je zaključio da se pozitivni pomaci o tome primjećuju u reformi visokog školstva gdje se veća pažnja posvećuje nastavnoj komponenti.
Ohrabrujuća je, zaključio je, najava povećanja broja sati vezanih uz nastavničku komponentu na nastavničkom studiju do 20 posto.
O unaprjeđenju nastave filozofije govorile su Marija Muck iz Njemačke i Katalin Havas iz Mađarske, a o utjecaju suvremenog odgoja na filozofiju čovjeka govorio je Nikola Skledar iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Dani Frane Petrića održavaju se u spomen na hrvatskoga renesansnog polihistora iz 16. stoljeća, koji se rodio u Cresu, a ostavio je velik broj djela uglavnom filozofske tematike.
Uz danas otvoreni skup, u drugom dijelu kulturne manifestacije Dani Frane Petrića održat će se međunarodni simpozij "Petrić i renesansne filozofske tradicije", za kojega je prijavljeno 20-ak sudionika.
Dani Frane Petrića završavaju u srijedu.
(Hina) xdsil ymc