Sve nesreće s tragičnim ishodom, kao po pravilu dogodile su se u kasnim noćnim satima.
Prema podacima koje je prikupila bosanskohercegovačka policija, četiri osobe smrtno su stradale u udesima na području Mostara, tri su poginule na području Banja Luke te po jedna u Sarajevu, Zvoriniku i Ugljeviku.
Emir Velagić koji je poginuo kod Zvornika imo je 22 godine, u prevrtanju automobila kod Banja Luke živote su izgubili 18-godišnji Ognjen Miletić i malodobni Nebojša Jovičić, kod Čapljine je poginula Marija Bošković stara 19 godina, u Sarajevu 25-godišnji Dragan Savić.
Policijske statistike pokazuju kako se na cestama u BiH već godinama gine najviše zbog previše alkohola i premalo opreza a žrtve takvog rizičnog ponašanja uglavnom su mladi ljudi.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova federacije BiH, samo za prvih šest mjeseci ove godine 812 prometnih nesreća na području ovog entiteta prouzročili su vozači pod utjecajem alkohola. Riječ je samo o vozačima koji su u krvi imali više od dopuštenih 0,5 promila alkohola.
Nije puno drugačije ni u Republici Srpskoj gdje je, zaključno s krajem kolovoza ove godine, u prometnim nesrećama stradalo 99 osoba, a zbilo se više od šest i pol tisuća udesa.
Vožnja u pijanom stanju, ukoliko ne dođe do težih posljedica, u BiH se sada sankcionira kaznama u iznosu od 75 do 200 eura te oduzimanjem vozačke dozvole na razdoblje do šest mjeseci.
U BiH zakon ne poznaje institut kaznenih bodova tako da se višestruki prekršitelji ne kažnjavaju nikakvim posebnim mjerama.
Drastično sankcioniranje vožnje u pijanom stanju u Hrvatskoj potaknulo je i rasprave u BiH o tome treba li na sličan način pokušati spriječiti rizično ponašanje neodgovornih vozača.
U Federaciji BiH je za prvih šest mjeseci ove godine policija u rutinskim kontrolama otkrila više od šest tisuća i šesto vozača koji su upravljali automobilom s viškom alkohola u krvi, no za sada je otvoreno na stranu prohibicije stao jedino poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
On drži kako je totalna zabrana vožnje pod utjecajem alkohola jedini način da se promijeni stanje na cestama u BiH, no istodobno zagovara da se promijeni i način prodaje alkoholnih pića ne bi li se smanjila njihova ukupna potrošnja.
Policajci za sada nisu sigurni da bi se primjenom hrvatskog modela bitnije promijenilo stanje.
Načelnik prometne policije MUP-a Sarajevske županije Enes Ćerimagić, komentirajući ovaj problem za lokalne medije, kaže kako bi količina dopuštenog alkohola kod vozača trebala biti 0,3 promila, a da uz to valja naprosto pojačati poštivanje postojećih zakonskih rješenja.
Postojeće novčane kazne Ćerimagić smatra primjerenima standardu u BiH, no problem vidi u činjenici da sudovi nisu u stanju procesuirati prekršitelje u razumnom vremenskom roku.
U sarajevskoj policiji imaju slučajeve osoba i sa po pedeset kaznenih prijava zbog kršenja zakona o sigurnosti na cestama, koji niti u jednom slučaju nisu kažnjeni i to zbog sporosti sudova.
Policija u BiH za sada ne raspolaže sredstvima otkrivanja droge u organizmu vozača, a loše stanje cesta u toj zemlji kao i vozni park u kojemu dominiraju vozila stara u prosjeku po petnaest i više godina dodatno pogoršavaju ionako crnu sliku o sigurnosti prometa u toj zemlji.