Najveći utjecaj na rast ukupne industrijske proizvodnje u kolovozu je imao rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji, za 5,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, te rast u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 5 posto, dok se pad proizvodnje od 7,6 posto bilježi u rudarstvu i vađenju.
U okviru prerađivačke industrije visoke stope rasta proizvodnje u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježe primjerice proizvodnja strojeva i uređaja za 49,8 posto, prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja za 44,2 posto, proizvodnja metala za 34,2 posto, proizvodnja ostalih prometnih sredstava za 27,1 posto, i sl.
Istodobno se pak pad proizvodnje bilježi u primjerice proizvodnji električnih strojeva i aparata za 22,4 posto, proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme za 16,9 posto, izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti za 6,5 posto.
U razdoblju od siječnja do kolovoza ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine prerađivačka industrija bilježi rast proizvodnje od 3,8 posto, pri čemu više stope od prosjeka bilježe primjerice proizvodnja metala (za 39,3 posto), proizvodnja ostalih prometnih sredstava (13,3 posto), prerada drva, proizvodnji proizvoda od drva, osim namještaja (12,8 posto).
Nešto veći pad proizvodnje u osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani bilježe pak proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna, za 26,2 posto, proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, za 12,3 posto.
Statističari napominju da je kolovoz ove godine imao dva radna dana više od kolovoza prošle godine, što na mjesečne indekse razina utječe oko 5 posto.
(Hina) xbn yds