STATISTIKA
Do kraja srpnja izvoz porastao za 26,6 posto, a uvoz za 17,5 posto- Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 27,35 milijardi kuna ili 4,47 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 57,5 milijardi kuna ili više od 9,4 milijardu dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 47,6 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 30,13 milijardi kuna, odnosno 4,93 milijarde dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 13,8 posto, dok je uvoz povećan za znatno manjih 5,7 posto. Izražen u dolarima, pak, izvoz je bio veći za 26,6 posto, a uvoz za 17,5 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u tijekom prvih sedam mjeseci ove godine za 10,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nešto manje od polovice ukupnog izvoza iz prvoj polovici ove godine, točnije 49,3 posto ili 2,2 milijarde USD odnosi se na redoviti izvoz, dok je 2,09 milijardi USD ili 46,8 posto izvoza ostvareno izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Podaci DZS-a pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine povećana za 35,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po nešto manjoj stopi od 20,5 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,3 posto ili više od 8,3 milijardi USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 19,1 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranom je razdoblju ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 4,25 milijardi USD. U odnosu na iste mjesece 2003., izvoz prerađivačke industrije povećan je za 27,7 posto, a uvoz je istodobno porastao za 16,9 posto, na više od 8,26 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je izvoz u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan za 67,2 posto, na više od 734,6 milijuna USD. Vrijednosno najveći uvoz, pak, u okviru prerađivačke industrije zabilježila je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, od 1,07 milijardi USD. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u promatranim se mjesecima odnosio na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za više od 3,4 milijarde USD ili 13,4 posto više nego u isto vrijeme lani. Na strojeve i transportne uređaje odnosio se i najveći dio hrvatskog izvoza - 1,53 milijardi USD ili 49,2 posto više nego lani. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih su sedam mjeseci ove godine bile zemlje Europske unije. U 'starih' 15 članica EU u tom je razdoblju izvezeno naime roba u vrijednosti od 2,37 milijardi USD, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio više od 5,23 milijarde USD. Dodaju li im se i deset 'novih' članice, na EU se u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci odnosilo gotovo 3 milijarde USD hrvatskog izvoza, te više od 6,68 milijardi USD uvoza. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,06 milijardi USD (porast od 11 posto), a uvoz iz te zemlje iznosio je 1,63 milijardi USD (rast od 10,7 posto). Po vrijednosti izvoza slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvezeno hrvatskih roba u vrijednosti od 589,5 milijuna USD ili 20,5 posto većem nego lani, dok je uvoz iz te zemlje istodobno iznosio 195,7 milijuna kuna ili 68,4 posto više. Tako je BiH i u prvih sedam mjeseci ove godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Po vrijednosti uvoza, pak, iza Italije nalazi se Njemačka, iz koje je uvezeno roba u vrijednosti 1,47 milijardi USD (17,5 posto više), a u koju je izvoz iznosio 504,6 milijuna USD ili 15,9 posto više nego u isto vrijeme lani.
Prosječna neto plaća po satu rada za lipanj 23,17 kuna- Prosječna mjesečna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 23,17 kuna, što je u odnosu na svibanj 2,3 posto manje, a u odnosu na isti mjesec prošle godine za 0,2 posto manje. Pritom treba imati u vidu da su u lipnju bila 180 plaćena sata, što je za 4 posto više nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodenog prijevoza (220 sati), a najmanji u djelatnosti obrazovanja (165 sati). Najveću neto satnicu za lipanj imali su zaposleni u zračnom prijevozu, od 44,33 kune (za prosječnih 179 sati). Slijede istraživanje i razvoj sa 36,30 kuna (u toj je djelatnosti broj plaćenih sati za lipanj iznosio 176) te osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja, sa prosječnom neto isplatom po satu u iznosu od 33,23 kune (za 174 sati). Najniži iznos neto plaće po satu za lipanj, od prosječnih 11,96 kuna, imali su zaposleni u štavljenju i obradi kože, koji su tog mjeseca u prosjeku odradili 177 sati. Tek nešto malo više, odnosno 12,54 kuna prosječno neto po satu, imali su u proizvodnji odjeće, s također prosječnih 177 plaćenih sati za lipanj. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj bila je 33,25 kuna. To je za 2,1 posto manje nego u svibnju, ali i za 0,5 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.