Ocjena je to s kojom su se složili sudionici stručnog skupa "Dan nafte i plina" na kojemu su razmotrene perspektive u industriji nafte i plina u jugoistočnoj Europi, koji je održan u sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma.
Taj opskrbni sustav jedna je od najvažnijih tema o kojoj se raspravlja u Uniji, naglašavaju energetski stručnjaci. Predviđe se, naime, čulo se na skupu, da će 2030. godine "stare" članice Europske unije samo u plinskom sektoru tri četvrtine svojih potreba podmirivati iz uvoza i to zbog povećanja potrošnje i smanjivanja domaće proizvodnje uslijed pada izdašnosti izvora u Sjevernom moru. Taj uvoz uglavnom će se odvijati iz Rusije i zemalja Bliskog istoka te iz Sjeverne Afrike, predviđaju stručnjaci.
Hrvatska upravo u tome može tražiti priliku da svoj dio kolača uzme kao važno tranzitno područje za uvoz plina u Europu, smatra Darko Karačić iz Plinacro-a. Pritom je važno, dodaje, da od tri transportna koridora koji su u pripremi utječe na to da bude ostvaren za Hrvatsku najpovoljniji, a to je onaj koji s Bliskog istoka, preko Grčke, vodi kroz zemlja bivše Jugoslavije, prema Austriji.
Istovremeno podsjeća da realizacija toga koridora kasni za druga dva pravca od kojih jedan iz Grčke vodi kroz Italiju, a drugi kroz Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku i za koje su već načinjena predinvesticijske studije. No, kako je rekao, bez obzira na konačni izbor plinskog koridora, opskrba Hrvatske prirodnim plinom ne bi smjela doći u pitanje, pogotovo realiziraju li se planovi o plinofikaciji juga Hrvatske i izgradnji druge plinske infrastrukture.
Dopremu i preradu nafte u Hrvatsku, ali i u tranzitu prema drugim zemljama, mogla bi unaprijediti realizacija projekta DružbaAdria, naftovoda koji povezuje naftne izvore u kaspijskom bazenu s Mediteranom, smatra Vesna Trnokop Tanta (JANAF). Po njezinom mišljenju taj projekt bi hrvatskim rafinerijama omogućio novi izvor sirovina kao i brojne prilike za razvoj građevinskog, stojarskog i drugih tehničkih gospodarskih sektora u Hrvatskoj.
Odgovarajući na opaske kritičara o ekološkoj upitnosti projekta, ona je naglasila da je studija o utjecaju na okoliš predana nadležnim institucijama od kojih se očekuje skori odgovor.
Na skupu je bilo riječi i o provedbi smjernica Europske unije o obveznim devedesetodnevnim rezervama nafte i plina. Stevo Kolundžić (INA Naftaplin) izvijestio je o mogućnosti koju Naftaplin drži otvorenom, a to je izgradnja drugog podzemnog skladišta plina, uz već postojeće u Okolima.
Uz spomenute govornike, na skupu su sudjelovali stručnjaci INE, Crosca, Energetskog instituta Hrvoje Požar i drugi sudionici plinskog i naftnog biznisa.
(Hina) xduk yds