U studiji, koja je u utorak istodobno predstavljena u Berlinu i Parizu, Njemačkoj se predbacuje loše stanje i manjak osoblja prije svega u osnovnim školama i u predškolskom ustanovama.
Dok u OECD-ovu prosjeku u ovim ustanovama na 15-ero djece dolazi jedna učiteljica, u Njemačkoj je taj broj osjetno viši i iznosi 24-ero djece. U zemljama koje u OECD-ovim studijama o kvaliteti obrazovanja tradicionalno dobro prolaze, poput skandinavskih zemalja ili Novog Zelanda, na jednu odgajateljicu dolazi samo sedmero djece.
Njemačka se i po ulaganju u obrazovanje nalazi na samom dnu ljestvice. Jedino Češka i Slovačka ulažu manje od Njemačke, koja za obrazovanje izdvaja 9,7 posto sredstava za javne potrebe. Nastavnici na njemačkim školama se istodobno, kada su u pitanju primanja i duljina godišnjih odmora, nalaze na samom vrhu.
I na području visokog obrazovanja Njemačka se nalazi na samom dnu ljestvice. Dok u skandinavskim zemljama više od 40 posto građana posjeduje visokoškolsku naobrazbu, u Njemačkoj, slično kao i u Austriji i Švicarskoj, fakultetsko obrazovanje posjeduje samo 20 posto građana.
OECD-ov stručnjak za pitanje obrazovanja Andreas Schleicher upozorio je, u razgovoru za dnevnik "Handelsblatt", na to da su reforme njemačkog obrazovnog sustava prespore. Kako tvrdi Schleicher, od prije tri godine kada je objavljena jedna međunarodna studija koja je prvi put ukazala na katastrofalno stanje u njemačkom školstvu, obrazovanje se, doduše, ponovno nalazi na dnevnom redu, ali se osim rasprava ne čini mnogo.
Tzv. PISA studija, objavljena 2001., pokazala je da njemački učenici napuštaju škole bez osnovnog znanja, prije svega, iz pravopisa i matematike. U Njemačkoj godišnje više od milijun učenika mora ponavljati razred, a sve je veći broj onih koji školu napuštaju bez završnog ispita. Analitičari drže da je taj trend poguban za njemačko gospodarstvo kojemu već sada nedostaje stručnog osoblja.