Prema prijedlogu koji bi Europska komisija trebala iznijeti sljedeći tjedan, britanski poslodavci bi se morali dogovoriti sa sindikatima prije nego što radniku ponude ugovor prema kojem bi radili dulje od 48 sati tjedno. Prema direktivi o radnom vremenu iz 1993. godine, radno vrijeme je ograničeno na 48 tjedno. Britanija se tada izborila za tzv. "opt-out", mogućnost da se ne primjenjuje ta direktiva, odnosno ostavljena je mogućnost da se od zaposlenika može tražiti i dulji radni tjedan, ako on na to pristaje.
Prema novom Komisijinom prijedlogu upravo bi se taj "opt-out" ograničio. Osim prethodne suglasnosti sindikata, odricanja od prava na 48-satni radni tjedan moglo bi se dogovoriti najdulje na godinu dana, ali bi se ugovor mogao obnoviti, a maksimalan broj radnih sati tjedno ograničio bi se na 65. Ugovor o većem broju radnih sati ne bi se smio potpisivati istodobno kada i ugovor o radu niti za vrijeme pokusnog roka.
Očekuje se žestoko negodovanje britanskih poslodavaca, koji taj "opt-out" smatraju važnim elementom fleksibilnosti na britanskom tržištu radne snage. John Cridland iz udruge poslodavaca CBI kaže da su ti prijedlozi "potpuno neprihvatljivi". "Komisija pokušava kroz stražnja vrata nametnuti francusko-njemački stil u radnim odnosima", kaže Cridland. Stajalište britanskih poslodavaca podržava i vlada Tonyja Blaira, koji je nedavno napisao pismo predsjedniku Komisije Romanu Prodiju, u kojem je tražio da se zadrži britanski "opt-out".
Financial Times piše da se može očekivati žestoka bitka kada prijedlog dođe na stol Vijeća ministara. Prije desetak godina kada je dogovoren "opt-out", London je imao dovoljnu podršku za blokiranje odluka, ali se ulaskom 10 novih članica situacija promijenila. Britanske udruge poslodavaca tvrde da se može očekivati potpora Poljske, Malte i Cipra.