VOA/Washington - SAD ostaje prisutan u jugoistočnoj Europi
"Europa je svakako strahovito važna za Sjedinjene Države, to je okvir u kojem se mnogo toga događa i u kojem mi djelujemo oko mnogih stvari", ističe novi američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Douglas McElhaney u razgovoru za Glas Amerike povodom odlaska iz Washingtona u Sarajevo.
"Bosna, odnosno Bosna i Hercegovina i zemlje oko nje sve se više pokazuju kao rješenje, kao dobar primjer, a ne više kao problem i mi želimo i dalje sudjelovati u tom procesu i to je ono što će biti moja zadaća - kao predstavnika Sjedinjenih Država", najavljuje veleposlanik McElhaney.
"Namjeravam u sve to uložiti veliki trud, zajedno sa svim našim saveznicima i međunarodnim organizacijama, a posebno zajedno s narodom i vlastima Bosne i Hercegovine", naglasio je za VOA-u novi američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney.
Pritom je američki veleposlanik odlučno otklonio pretpostavke da SAD - možda i trajno - napušta BiH: "To uopće ne dolazi u obzir. Mi smo tamo i ostajemo prisutni u regiji", naglašava McElhaney u razgovoru za postaju.
Oslobođenje/Sarajevo - Sumnjiva odluka o puštanju Prlića i skupine
Nejasno je zašto je Žalbeno vijeće ICTY-ja privremeno pustilo na slobodu Jadranka Prlića i njegovu skupinu iako još nije ispunjen zahtjev za dostavom sve relevantne dokumentacije o "HR Herceg-Bosni" i o ratnoj ulozi Hrvatske u BiH, ističe sarajevsko "Oslobođenje".
Tom "sumnjivom" odlukom ICTY je ignorirao upozorenje tužiteljstva da Jadranko Prlić i društvo mogu utjecati na svjedoke, podsjeća sarajevski list, ističući da pritom "treba imati u vidu i mogućnost njihova utjecaja i na dostupnost dokumenata o njihovoj ranoj ulozi".
Zbog odnosa prema Den Haagu Republika Srpska je "na tapetu" već devet godina ali pitanje je zašto bi trebala surađivati s Den Haagom "kada je tamošnji sud uspostavljen i zbog razloga i posljedica nastanka RS, kao i 'HR Herceg-Bosne' - tih ratnozločinačkih tvorevina koje na tim motivima traju i danas", naglašava "Oslobođenje".
Te dvije tvorevine "vladaju sudbinom bh. države kao glavni faktori njezine neizvjesnosti što međunarodni vladari nad BiH ne vide, odnosno, ne žele vidjeti", konstatira sarajevski list, napominjući da obračun s prošlošću za BiH podrazumijeva definitivan obračun s RS i "fantomskim životom 'HR Herceg-Bosne'".
Danas/Beograd - Odnos mladih u Srbiji prema prošlosti
Djelatnici Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i Inicijative mladih za ljudska prava kroz svoja predavanja i radionice izravno su se upoznali s poznavanjem, stajalištima i razmišljanjima mladih o bliskoj "mračnoj" prošlosti, pišu za beogradski "Danas" Nataša Novaković iz Helsinškog odbora za ljudska prava i Andrej Nosov iz Inicijative mladih za ljudska prava i navode kako ih je "redovito obuzimala tuga i nevjerica uz spoznaju koliki je negativan utjecaj medija, škola, roditelja i lokalne sredine na stajališta mladih".
Kao ilustraciju stavova s kojima su se susreli u svom radu Novaković i Nosov u članku navode odgovore koje su dobivali na pitanja koja su mladima Srbije najčešće postavljali. Na pitanje kada je i zašto započeo rat, većina mladih u Srbiji odgovara da ne zna točnu godinu, "vjerojatno kada su Slovenija i Hrvatska htjele odcijepiti", no s druge strane većina zna točan datum Prvog srpskog ustanka, kada i zašto su vođeni balkanski ratovi, datume svih velikih bitaka i pobjede srpske vojske u I. svjetskom ratu, pišu djelatnici ovih organizacija. Zašto postoji i tko je osnovao haaški sud većina mladih odgovara "da bi sudio za ratove" i "osnovao ga je NATO", nastavlja se u tekstu.
"Za koje su konkretne ratne zločine čuli uglavnom ovisi o nacionalnoj pripadnosti i gradovima iz kojih dolaze, svi su skoro čuli za Srebrenicu i većina za Vukovar, no ne znaju što se tamo stvarno dogodilo i kakva je bila uloga Ratka Mladića. Iako nikada nisu čuli za postojanje ili činjenice u vezi logora Keraterm, Omarska ili Trnopolje, svi znaju da je u Jasenovcu ubijeno 'točno 700 tisuća uglavnom Srba' i da je 'Hercegovina puna srpskih jama'", pišu aktivisti organizacija za ljudska prava.
Svi su Srbi čuli za zločine nad Srbima počinjene tijekom 'Oluje' i pitaju zašto nitko za to ne odgovara, no nitko ne zna ništa o granatiranju Dubrovnika ili Zadra, nastavlja se u tekstu.
U jednome se svi slažu, "najpoznatiji i najveći zločin koji se dogodio NATO-ovo je bombardiranje", za koje jedni smatraju da je počelo "da bi Amerikanci postavili svoje baze po Srbiji", drugi "da bi nam se osvetili za Miloševića", treći "zato što mogu i zato što je tako bilo u Vijetnamu i Iraku", stoji u tekstu.
Glavni dojam je da mladi nemaju bitno drugačije ocjene o skorijoj prošlosti od svojih roditelja i još uvijek nema riječi o sučeljavanju s činjenicama iz prošlosti, nastavlja se u tekstu, a obaveza društva bila bi da mlade ljude upozna s vlastitom odgovornošću za teško povijesno breme koje im ostavlja, no već generacijama stupovi društva poput škola, obitelji, medija, političara, crkve, u mladima ubijaju kritički duh te do savršenosti razvijaju kopiranje i ponavljanje, komentiraju aktivisti nevladinih organizacija.
Suprotno obvezi društvo i državna politika u Srbiji teže prema kolektivnom poricanju, potiskivanju i zaboravljanju nedavne mračne prošlosti, i to postižu namjernim prikrivanjem činjenica, prekrajanjem povijesti, poluistinima i lažima, a organizirano poricanje zločina najuspješnije djeluje kada primijeni na već dobro pripremljeni nekritički um, primjećuju aktivisti nevladinih organizacija i dodaju "sustav djeluje skoro savršeno".
Oslobođenje/Sarajevo - Mešihat IZH najavljuje otvaranje visoke islamske škole u Zagrebu
Najavljujući otvaranje visoke islamske teološko-socijalne škole u Zagrebu, te gradnju džamije u Rijeci i Osijeku, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Hrvatske muftija Ševko efendija Omerbašić ističe u razgovoru za sarajevsko "Oslobođenje" da bi prvi studenti mogli početi pohađati novu školu za godinu do dvije.
Pripreme za otvaranje visoke teološko-socijalne škole traju već godinu i pol a odgovarajuće poslove vodi privremeni upravitelj prof. dr. Osman Muftić, napominje predsjednik Mešihata Islamske zajednice Hrvatske, dodajući da će škola biti smještena u Zagrebačkoj džamiji.
"Program škole bit će usuglašen po novoj Bolonjskoj konvenciji", ističe Ševko ef. Omerbašić, objašnjavajući da to podrazumijeva "tri godine fakulteta, odnosno škole, jedna magiswterija i dvije pripreme doktorata", prenosi sarajevski list.
Kada je riječ o finaniciranju rada škole, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Hrvatske naglašava da troškovi neće biti veliki, procjenjujući ih na 150 tisuća dolara godišnje: "Očekujemo pomoć države a dio troškova snosit će i studenti. To će biti uglavnom naši imami i svršeni polaznici i polaznice Zagrebačke medrese", objašnjava ef. Omerbašić u razgovoru za "Oslobođenje".
Navodeći službene podatke po kojima u Hrvatskoj živi 40 tisuća Bošnjaka i 60 tisuća muslimana, predsjednik Mešihata IZH procjenjuje da "nas sigurno ima i 80 tisuća", navodi sarajevski list njegove riječi.
U osvrtu na prosvjede zbog gradnje džamije u Rijeci, efendija Omerbašić napominje da su posrijedi bile "političke igre" koje su sada prošlost. Što se tiče planova o gradnji džamije u Osijeku, predsjednik Mešihata IZH navodi da je u Osijeku kupljeno zemljište, "imamo i lijep projekt i nadam se da ćemo az pet godina izgraditi džamiju i u ovom gradu, prvu nakon turskog perioda".
Komentirajući suradnju s hrvatskim vlastima, ef. Omerbašić izražava zadovoljstvo: "Zadovoljan sam bio i s ranijom, a zadovoljan sam i sa sadašnjom vlašću", ističe on u razgovoru za sarajevsko "Oslobođenje".
AP/New York - Medicinski časopisi zahtijevaju javni registar kliničkih istraživanja
Urednici Hrvatskog medicinskog časopisa (Croatian Medical Journal) poduprli su u okviru Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa (ICMJE) inicijativu da se javnosti dostupnijima učine podaci dobiveni kliničkim istraživanjima, posebno oni negativni koje bi farmakološke tvrtke možda željele zadržati za sebe, bilježi agencija Associated Press.
ICMJE će zatražiti da se rezultati kliničkih istraživanja registriraju u javnoj bazi podataka čak i ako u nepovoljnom svjetlu prikazuju proizvod tvrtke koja je sponzorirala istraživanje, napominje agencija, ističući da je ta inicijativa rezultat otkrića da postoji veza između nekih antidepresiva i suicidalnog ponašanja kod djece.
Urednici medicinskih časopisa željeli su da se njihov potez poklopi sa saslušanjem u američkom Kongresu u vezi s pitanjem antidepresiva, ističe AP, dodajući da su time preduhitrili farmakološku industriju koja također namjerava na Internetu objaviti novi ali selektivan registar kliničkih istraživanja djelovanja pojedinih lijekova.
Nova uređivačka politika ICMJE-a odnosit će se na klinička istraživanja koja bi trebala biti upisana u registar nakon 1. srpnja 2005. g. a postojeća istraživanja moraju biti upisana u registar do rujna 2005. g., prenosi agencija objašnjenje glavne urednice The Journal of the American Medical Association (JAMA) dr. Catherine DeAngelis.
Urednici su priznali da bi neke farmakološke tvrtke mogle izbjeći upis u registar objavom svojih istraživanja u drugim časopisima ali glavni urednik The New England Journal of Medicine dr. Jeffrey Drazen napominje da neki istraživači možda neće htjeti sudjelovati u istraživanjima ako njihovi rezultati neće biti objavljeni u najuglednijim časopisima, prenosi AP.
Međunarodni odbor urednika medicinskih časopisa obuhvaća, između ostalih, The Lancet, Canadian Medical Association Journal, The Medical Journal of Australia, New Zealand Medical Journal, Croatian Medical Journal, Nederlands Tijdschrift voor Geneeskunde, Tidisskrift for Den Norsek Llegeforening i Ugeskrift for Laeger, napominje AP.