Skup su o stotoj obljetnici Nerudina rođenja (1904.-1973.) priredili Gradska knjižnica i čileansko Veleposlanstvo u Zagrebu, uz potporu španjolskoga Veleposlanstva, ministarstava kulture i znanosti, zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu i Uprave za kulturne i znanstvene odnose španjolskoga Ministarstva vanjskih poslova.
Milohnic, po majci hrvatskoga podrijetla, govorio je o prisutnosti, odnosno neprisutnosti Nerude u suvremenom čileanskom pjesništvu.
Inozemni i hrvatski stručnjaci u svojim će izlaganjima približiti hrvatskoj kulturnoj javnosti djelo toga pjesnika za koje Milohnic kaže da je "ponovno zazalenilo" u Čileu, ali i napominje da je nužna objektivnost u prosudbi, posebice u godini u kojoj se Nerudi odaju brojne počasti u domovini, ali i diljem svijeta.
"Neruda je začetnik jedne od pet osnovnih linija moderne čileanske poezije, ali je njegov nekonformistički duh podvojio čileansku književnost, a neki kritičari i danas umanjuju vrijednost njegova rada zbog ideoloških razloga", upozorio je Milohnic.
Nerudino ideološko nagnuće - bio je komunist i komunistički zastupnik - hispanist Milivoj Telećan ocijenio je jednim od razloga zašto je opsegom zadivljujući Nerudin opus slabo prevođen u Hrvatskoj. Od četrdesetak Nerudinih pjesničkih zbirka hrvatskom su čitatelju u prijevodu dostupne tek dvije cjelovite - Dvadeset ljubavnih pjesama i jedna očajna i Sto soneta o ljubavi, dok su ostali prijevodi razni izbori ili prijevodi po časopisima, napomenuo je, dodavši kako je Neruda bio komunist staljinističkoga tipa pa za nj u bivšoj Jugoslaviji nije bilo previše "sluha".
Ipak, kako je dodao, za slabu prevođenost najvažniji su jezični razlozi, odnosno činjenica da je u Nerudino doba španjolski jezik bio još gotovo "egzotičan" na našim prostorima, a Neruda zapravo uopće nije "lak pjesnik" i dijelovi njegova pjesništva su sintaktički vrlo teški.
Jednodnevan znanstveni skup je i prilika da o Nerudinu stvaralaštvu progovore vrsni hrvatski (Telećan, Jordan Jelić, Željka Lovrenčić) i inozemni stručnjaci (Milohnic, Selena Millares, Anna Mištinova, Janos Doemmeny i Adam Elbanowski).
Tijekom "Nerudina dana" u hrvatskoj metropoli bit će otvorena i stručna izložba o životu i djelu Pabla Nerude "Priznajem da sam živio", a Gradska knjižnica, nešto ranije nego inače, počinje i svoju Tribinu "Književni petak" i posvećuje ju Pablu Nerudi.
Nazočne je, uz ine, pozdravio i novi čileanski veleposlanik u Hrvatskoj Manuel Atria, a nazočio je i apostolski nuncij msgr. Francisco Javier Lozano.
(Hina) xip ymc