Turski tisak jednoglasno osuđuje "klanje" kojim se rasplitala talačka kriza u školi u Beslanu na ruskome Kakvazu.
"Putinov rulet", naslovljuje Vatan tekst i tvrdi da je neplanirani napad ruskih snaga otmicu talaca pretvorio u "pokolj", a liberalni Milliyet kritizira amaterizam ruskih snaga nesposobnih intervenirati da okončaju talačku krizu. "Nije to bila antiteroristička operacija već dvoboj s otmičarima", piše list.
"Oni su spašavali ubijajući", osuđuje proislamistički list Yeni Safak kritizirajući nestručnu operaciju ruskih vlasti.
"Pakao", "apokalipsa", riječi su koje rabi poljski tisak.
"Tragedija u Beslanu bit će odsad obilježena dvostrukim znamenjem. S jedne strane nadasve nehumanog ponašanja terorista (...), s druge nesposobnošću ruskih specijalnih službi, nasljednika KGB-a koji nisu znali kontrolirati masu i dopustili su bijeg dijelu terorista", piše dnevnik Rzeczpopspolita (desni liberali).
Gazeta Wyborcza osuđuje "ruske vlasti koje ponovno pričaju besmislice i ne žele priznati broj mrtvih i ranjenih", te nabraja zataškavanja broja mrtvih kao u slučaju talaca iz kazališta Dubrovka (Moskva 2002.); potonuća nuklearne podmornice Kursk 2000.
"Očito je da ruske vlasti ne znaju za obzire i čak se čini da su ih događaji prešli", piše konzervativni njemački Die Welt. "To je klasičan ruski način: pojave su vidljive, no zašto, kako, ostaje u tami".
"Snage reda počinile su fatalne pogreške (...) Kaos je slijedio nakon napada, nedostajalo je ambulantnih vozila za ranjene", pod naslovom "Zatvoreni kavkaski drug" piše berlinski Der Tagesspiegel. "Kad se krene prema Beslanu, put vas dalje vodi do Kavkaza, rata, terorizma, represije, kršenja ljudskih prava, što Rusi čine ondje (u Čečeniji)".
Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung drži da bi "sukob između Rusije i Čečena bio umjereniji, možda i riješen da je (Rusija) zemlja civilnog društva, zapadne demokracije i vladavine prava.
Grčki tisak osuđuje "zatvoren krug nasilja i krvi".
Neovisni, lijevi list Eleftherotypia ističe da "krvoproliće ne zatvara krug nasilja (...) Ono vodi većem zlu, a samo pošteno traženje političkih rješenja može ga okončati".
I oporbeni socijalistički Ta Nea, kao i Kathimerini (desni centar) zagovaraju dijalog i politiku kao jedini put za izlazak iz spirale nasilja.
Belgijski tisak pita se o okolnostima "krvoprolića" u Osetiji.
"Što može učiniti Vladimir Putin da bi opravdao ono što se ne može opravdati i sprao sa sebe osobni neuspjeh, najveći otkako je došao na vlast", piše frankofoni list Le Soir.
Talijanski tisak uglavnom izražava zgražanje pokoljem i to pokoljem djece. "Što ima gore od toga", pita se Corriere della Sera, a La Repubblica konstatira da "prvo dječje groblje novoga stoljeća leži u Osetiji".
"Pokolj nedužnih", "Tragična bilanca", "Zašto" naslovi su kojima portugalski dnevnici (Diario de Noticias i Publico) bezrezervno osuđuju čečenski terorizam.
Vodeći američki dnevnici rabe "kaos" kao ključnu riječ kojom opisuju rusko pristupanje čečenskome problemu. I Washington Post i New York Times slažu se da Moskva snosi dio odgovornosti za dramu te da mora pregovarati s čečenskim leaderima.
Post piše da SAD moraju iskazati suosjećanje s Rusima i pomoći uhvatiti autore napada za koji "ne može biti nikakve isprike, nikakva opravdanja, nikakve racionalizacije", ali Rusija mora tražiti "pomirenje dublje i trajnije" pregovarajući s umjerenim Čečenima i stvarajući reprezentativnu čečensku vladu.
"Moskva je na čečenski problem uzvratila uglavnom silom i nepopustljivošću", konstatira NYT i udaljavanjem glavnih predstavnika čečenskih separatista "otvorila prostor za ekstremne kriminalce koji su ovih dana
poklali nedužne".