Naglasio je da je "'Mečelj' zdušno podupirao jer su druge ponude bile znatno lošije od njihove" te da se "smatra zaslužnim za bankovno jamstvo od 3,6 milijuna eura za isplatu šest minimalnih plaća u slučaju 'Mečeljeva" odlaska".
Dodao je da je "jednog od 'Mečeljevih' vlasnika u razgovoru u Moskvi naveo da izda bankovno jamstvo što ga je tražio tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i tadašnja Vlada, a to je i on predlagao i podupirao". "Moja potpora 'Mečelju' bila je razumna odluka i danas stojim iza nje", istaknuo je Vidović.
Saborski zastupnik sa SDP-ove liste Ljubo Jurčić, u vrijeme kad je prodana Željezara ministar gospodarstva, ocijenio je da je "problem 'Mečelja' bio u njihovim domaćim savjetnicima". "Mečelj je u posao išao sa strane i Vlada je bila nemoćna", zaključio je.
Podsjetio je da je "Vlada od 'Mečelja' tražila bankovno jamstvo za šest minimalnih plaća i da je, kad ga je dobila, oslobodila 'Mečelj' plaćanja poreza na nekretnine od oko 20 milijuna kuna te da je ukinula zalog sa Željezarinih proizvodnih pogona od oko 22 milijuna kuna". "Nisam bio protiv 'Mečelja', nego protiv načina na koji je htio ući u cijeli posao", kazao je Jurčić, dodavši da se "poslovni plan za pokretanje proizvodnje, koji je tada izradilo Ministarstvo gospodarstva, može ostvariti, samo treba znati kako".
Ocijenio je da "sadašnji Hrvatski fond za privatizaciju nije sposoban provesti postupak prodaje Željezare novom strateškom partneru jer taj posao zahtijeva više od činovničkog posla traženja partnera".