Dnevnik/Ljubljana - Predizborne igre s pitanjem granice udaljit će Sloveniju od izlaska na otvoreno more
Najnoviji verbalni duel slovenskih i hrvatskih političara oko "Badinterove" granice, koji je izazvao Jožko Joras, ne događa se baš u najpovoljnijem trenutku jer su pred vratima parlamentarni izbori u Sloveniji, upozorava ljubljanski list "Dnevnik".
"Stvar je eskalirala do te točke da se postavlja pitanje nije li već riječ o teritorijalnom sporu", upozorava ljubljanski list, dodajući da "sve izglednija arbitraža prisiljava obje strane da radikaliziraju svoje obrambene pozicije".
Slovenija može ostvariti svoj "legitimni cilj" izlaska na otvoreno more posredstvom "europski inspirirane arbitraže" i pod uvjetom da se Hrvatska "odrekne jednostranom prisvajanju polovice Jadrana", ističe "Dnevnik".
Opasne predizborne igre s teritorijalnim sporom mogu u tom smislu samo udaljiti Sloveniju od cilja, drži list, upozoravajući pritom da su neke slovenske stranke iskoristile situaciju za jačanje svojih pozicija među biračima.
Ni službena politika nije sasvim čistih ruku kad je riječ o skandaloznom Jorasovom ponašanju zatvaranja međunarodnog prijelaza sa slovenske strane, ističe "Dnevnik", potkrepljujući svoje opažanje povlasticama i pozivima na kavu koje je Joras svojim "nezakonitom postupcima" izborio od ministara u Ropovoj vladi.
Southeast European Times - Sanaderov obećavajući početak u borbi protiv korupcije
Afera koja je ovog ljeta izbila u Hrvatskoj u vezi s dodjelom ugovora za gradnju auto-ceste Dugopolje-Šestanovac američkoj tvrtki Bechtel može se ubrojiti među skandale kakvi se često događaju u zemljama istočne, pa i zapadne, Europe, no način na koji ga je riješila hrvatska vlada predstavlja majstorsko djelo u odnosima s javnošću, ocjenjuje novinarka Liz Barrett u komentaru za Southeast European Times.
Skandal u vezi ugovora s Bechtelom u Hrvatskoj je izbio radi toga što vlada nije održala javni natječaj za dodjelu ugovora, kao i radi toga što je hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u prošlosti imao osobne veze s tom američkom tvrtkom, podsjeća Liz Barrett te primjećuje kako je to "do tada bila prilično predvidljiva priča" kakva se često viđala prvenstveno u zemljama istočne Europe. "No onda je vlada poduzela dva koraka vrijedna divljenja", zatražila je mišljenje EU-a o poslu s Bechtelom i održala javni natječaj za radove na navedenoj dionici autoceste, stoji u komentaru.
"Taj potez je ocijenjen kao remek-djelo odnosa s javnošću. Vlada je pokazala da joj je prije svega stalo do dobrih odnosa s EU-om, da prihvaća kritike, te da će u trošenju novca poreskih obveznika prvenstvo dati transparentnosti", ocjenjuje Barrett.
Odluka predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera da održi novi natječaj široko je pozdravljena no sada je na njemu da pokaže da taj potez predstavlja dugoročnu spremnost da se očisti javno poslovanje i da nije samo pokušaj otklanjanje neugodnog skandala, piše Barrett i napominje kako su iznesene i optužbe za korupciju protiv ministra zdravstva Andrije Hebranga koji je navodno vršio pritisak na četiri bolnice u BiH na kupuju opremu tvrtke Shimadzu.
"Iskustvo iz drugih zemalja pokazuju da je jedan od najvažnijih čimbenika u borbi protiv korupcije predanost karizmatičnog lidera. Sanader je ovoga ljeta obećavajuće počeo", zaključuje svoj komentar Liz Barrett.
Nezavisne novine/Banja Luka - BH. Srbi i Hrvati nemaju rezervne domovine
Tvrdnja da Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju svoje pričuvne domovine, Srbiju i Crnu Goru i Hrvatsku, velika je zabluda, upozoravaju u ponedjeljak banjalučke "Nezavisne novine".
Većina Srba i Hrvata smatra zapravo BiH svojom pričuvnom domovinom, upirući pogled u svoje "matične" države i smatrajući se nepodobnim za državu u kojoj žive, konstatira banjalučki list.
Čelnici Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH Sulejman Tihić, Bariša Čolak i Dragan Čavić uzalud će nastojati sačuvati čistoću svog nacionalnog teritorija budući da će se zasigurno pojaviti netko tko će svojim "maštarijama zagaditi nacionalno biće", ističu "Nezavisne novine", dodajući da je to "povijesna neminovnost, samo ova trojica mogu kočiti taj napredak".
Mnoge su afričke zemlje ponosne na uspjehe svojih sportaša koji su potražili bolji život na Zapadu a pitanje je da li su u Beogradu i Zagrebu ponosni na Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini, upozorava banjalučki list.
Oslobođenje/Sarajevo - Sva će dokumentacija "Herceg-Bosne" biti dostupna ICTY-ju
"Republika Hrvatska je još jednom sasvim neupitno dala do znanja da je suradnja s Den Haagom ne samo nužna i potrebna nego i maksimalna, te smo uvjereni da će sva dokumentacija koja bude na raspolaganju Zagrebu biti dostupna i haaškom tužiteljstvu", izjavio je za sarajevsko "Oslobođenje" predsjednik HDZ BiH Bariša Čolak prigodom sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Zagrebu.
Čolak je kazao da ne može govoriti o tome je li službeni Zagreb već "pronašao" neke od dokumenata "Herceg-Bosne", prenosi sarajevski list. "Zaista, nije bilo riječi o tome", naglašava predsjednik HDZ BiH u razgovoru za "Oslobođenje".
Izaslanstvo HDZ BiH na čelu s Barišom Čolakom razgovaralo je s hrvatskim premijerom Sanaderom o privredi u BiH i o mogućnosti ulaganja hrvatskih poduzeća u BiH, napominje sarajevski list, prenoseći Čolakovu izjavu da su se dva izaslanstva složila kako bi u sljedećem periodu "više trebalo raditi u vezi s pitanjem ulaganja kapitala iz Hrvatske u BiH kako bi bh. gospodarstvo revitaliziralo".
Der Tagesspiegel/Berlin - Kontrola arhiva omogućuje raspolaganje prošlošću i budućnošću
Arhivari iz cijelog svijeta pokušali su na Međunarodnom kongresu o arhivu, održanom posljednjeg tjedna kolovoza u Beču pod motom "Arhivi: pamćenje i znanje", skrenuti pozornost na arhivske građe - plijesan, pljačku, vatru i nezainteresiranost, bilježi Der Tagesspiegel iz Berlina.
"Arhivi su u velikoj mjeri političke institucije", tumači Andras Riedlmayer, orijentalist i bibliotekar sveučilišta u Harvardu, naglašavajući da su "tek malobrojni svjesni činjenice da kontrola arhiva podrazumijeva mogućnost raspolaganja prošlošću i budućnošću", prenosi berlinski list njegove riječi.
U predavanju o sudbini kulturnog nasljeđa za vrijeme ratova koji su rezultirali raspadom Jugoslavije, Riedlmayer je iznio "potresne dokaze u prilog svojoj tezi", pokazujući da su paralelno etničkom čišćenju agresori sračunato nastojali uništiti čitav arhiv jednog društva, navodi list.
Jedna od velikih i aktualnih tema netom održanog kongresa bila je i "središnja funkcija arhiva u procesu formiranja grupnih identiteta", prenosi Der Tagesspiegel, izdvajajući pritom posebno državne i nacionalne arhive, "u kojima se pohranjuje ono što predstavlja 'nacionalni identitet".
Arhivska je građa izuzetno zanimljiva i u zemljama u kojima nakon promjene režima i uvođenja demokracije slijedi ispravljanje nepravdi pred sudom, tumači berlinski list, podsjećajući na uništavanje arhiva u Njemačkoj nakon sloma nacionalsocijalizma odnosno komunizma u DDR-u.
Mnoge države spore se sa susjedima i nekadašnjim neprijateljima oko arhivske građe, naglašava Der Tagesspiegel, navodeći primjer Poljske koja je tijekom povijesti često bilježila podjele, osvajanja i promjene granica, te Rusije i Hrvatske koja "od 1932. čeka dokumente danas u posjedu austrijskog carskog, dvorskog i državnog arhiva.
Velika pozornost posvećena je na kongresu i pitanju pohranjivanja te digitalizacije podataka, koja se ipak nije pokazala "čarobnim putem u vječnost", napominje list, prenoseći pretpostavku ravnatelja arhiva sveučilišta u Potsdamu Ralfa Muellera da bi se arhivari zaobilaznim putem preko razvijene tehnologije mogli vratiti samom početku - pismu.
Oslobođenje/Sarajevo - Tuđmanovski sentiment i dalje je prisutan na HTV-u
"Objektivno značajnija" vijest da je središnja svečanost povodom obilježavanja 200. godišnjice Prvog srpskog ustanka, održana u Dobrunu u Bosni i Hercegovini, "u kojoj niti je rođen, niti je bio", uzmaknula je u medijima pred viješću o "posjeti potpore bh. državi Stjepana Mesića, predsjednika Hrvatske", bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
"U središnjem dnevniku HTV-a izvješće o Mesićevom posjetu nadograđeno je prilogom Gorana Milića, koji svoje novinarsko prostituiranje nakon Beograda i (pred)ratnog Sarajeva nastavlja u Zagrebu", dodaje sarajevski list.
Nakon "neinteligentne nacionalističke crnohumorne igre sa ćirilićnim natpisom o opasnosti od mina i nazivom mjesta Bok", Milić "bira imama džamije u Orašju da posvjedoči o idiličnoj poziciji Bošnjaka među hrvatskom većinom", primjećuje "Oslobođenje".
"Priča se završava porukom kako je to dobro bilo dok su se 'Hrvati i muslimani zajednički borili protiv bosanskih Srba'", prenosi list i uočava: "Dakle, ne protiv agresora, već protiv (svih) bosanskih Srba".
"Ovaj Milićev prilog nije doprinos Mesićevom posjetu već dokaz trajanja tuđmanovskog sentimenta kod njega i u HTV-u. Dakle, opet s jedne strane agresivne, a s druge strane dušebrižničke pretenzije prema BiH", zaključuje "Oslobođenje.nja".
Nezavisne novine/Banja Luka - Nagrade "otkrivaju" javnosti film "Ta divna splitska noć"
"Nisam očekivao nagradu, ali sam joj se nadao. Sretan sam zbog sebe i cijele ekipe", ističe u razgovoru za banjalučke "Nezavisne novine" hrvatski režiser Arsen Ostojić, čiji je prvijenac "Ta divna splitska noć" osvojio specijalnu nagradu žirija na 10. Sarajevskom filmskom festivalu.
Ostojićev je film "naišao na pozitivne kritike mnogih filmskih kritičara, novinara i posebno publike", ističe banjalučki list, podsjećajući da je Ostojić prije 15 godina osvojio nagradu za kratkometražni film "Orden" na filmskom festivalu u Beogradu.
Objašnjavajući dugu pauzu prije snimanja filma "Ta divna splitska noć", on podsjeća da je snimanje filma pitanje novca: "Nisam žurio, čekao sam pravo vrijeme. Mislim da je mojim filmom 'Ta divna splitska noć' to vrijeme i došlo. Treba samo strpljenja", ističe Ostojić za "Nezavisne novine".
"Ta divna splitska noć" osvojila je na Pulskom filmskom festivalu nagrade za kameru, montažu, za najbolji debitantski film i kao nagradu Hrvatskog udruženja kritičara a Ostojić ih smatra vrlo značajnima: "Bitno mi je da je film u Puli prepoznat kao otkriće, što nitko nije očekivao", ističe on.
"Publika u Puli je ovaj film prepoznala kao priču koja govori o nama na filmski način. O nagradama ne bih govorio, jer uvijek postoji neka politika u vizi s tim. To sad nije ni važno, jer ne pobjeđuje uvijek kvaliteta", dodaje Ostojić u razgovoru za "Nezavisne novine".