Olakšice koje su dosad predložene većini građana neće donijeti ništa, posebice ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 45 posto, što bi samo napunilo džepove najbogatijima, upozorio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare.
Zbog niskih bruto plaća u Hrvatskoj predložene mjere ne mogu omogućiti porast neto plaća većine radnika, a naročito onih s najnižim primanjima.
Zbog toga bi trebalo povećati osnovni osobni porezni odbitak (neoporezivi dio plaće) sa sadašnjih 1.500 kuna na najmanje 2.000 kuna, smanjiti najnižu poreznu stopu s 15 na 10 posto, te smanjiti doprinose za pet posto.
"Vlada bi se time odrekla dijela sredstava iz poreza na dohodak i doprinosa, ali bi također smanjila cijenu rada za 4,27 posto, čime bi potaknula ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta", istaknuo je Sever.
Porezno rasterećenje omogućilo bi porast plaća, pogotovo zaposlenima sa srednjim primanjima, koji ne bi bio na teret poslodavaca.
No, kako to ne bi bilo dovoljno za radnike s malim plaćama, Vlada bi također trebala povećati koeficijent za utvrđivanje najniže osnovice za obračun doprinosa, po kojoj se utvrđuje i visina najniže plaće u državi.
Povećanjem koeficijenta sa sadašnjih 0,35 na 0,37, najniža plaća bi s 1.951 kunu porasla na 2.062 kune, što i dalje ne prati rast troškova života, niti je dovoljno za podmirenje osnovnih životnih potreba, naglasio je Sever.
Stoga bi trebalo dodatnim mjerama povećati broj korisnika dječjeg doplatka i visinu toga doplatka.
Sindikat predlaže povišenje dohodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na doplatak sa 40 posto na barem 50 posto proračunske osnovice, te linearno povećanje doplatka za 100 kuna po djetetu. Drži da bi pravo na dječji doplatak trebalo ponovno omogućiti i studentima.
NHS predlaže i izjednačavanje prava osiguranika zdravstvenog i mirovinskog osiguranja kojima se obračunavaju doprinosi neovisno jesu li u radnom odnosu ili ne. Ako to nije moguće, doprinose na primanja izvan radnog odnosa trebalo bi ukinuti.