Druga faza glavne rasprave, u kojoj će Milošević koji se brani sam izvoditi svjedoke i dokaze obrane, počet će u utorak uvodnom riječju obrane, za što su optuženom odobrena četiri sata.
Raspravno vijeće naložilo je da se nakon toga, u srijedu i četvrtak, održi rasprava o proceduralnim pitanjima suđenja, čiji daljnje odvijanje ozbiljno ugrožava Miloševićevo loše zdravstveno stanje. Izvođenje prvih svjedoka obrane predviđeno je tek za idući tjedan, počevši od 7. rujna.
U raspravi o proceduralnim pitanjima razmatrat će se najnovija kardiološka i toksikološka izvješća o Miloševićevom visokom tlaku i srčanim tegobama, a rasprava će obuhvatiti i prijedlog da se Miloševiću imenuje branitelj po službenoj dužnosti, čemu se on protivi od početka procesa.
Raspravno vijeće utvrdilo je da se za sada neće raspravljati o mogućem razdvajanju postupka po pojedinim optužnicama. Nametanje branitelja i razdvajanje postupka neke su mjera koje bi trebale omogućiti dovršetak tog najsloženijeg i najvažnijeg haškog procesa u razumnom roku.
Beogradski odvjetnik Zdenko Tomanović, jedan od trojice Miloševićevih pravnih savjetnika, najavio je da će među prvim svjedocima obrane biti bivši grčki premijer Constantin Mitsotakis, te ruski premijer i ministar vanjskih poslova iz devedesetih godina Jevgenij Primakov.
Među prvima od 1.600 najavljenih svjedoka su i bivši čelnici obavještajnih službi Rusije i Francuske Leonid Ivašov i Yves Bonnet, te umirovljni generali Jean-Marie Galloa iz Francuske i Elmar Schmelling iz Njemačke. Naznačeno je da bi neki do njih iskaz mogli dati video-linkom, dok su među onima koji će se prvih tjedana sigurno pojaviti u sudnici nekadašnji najvjerniji Miloševićevi suradnici kao što su Momir Bulatović, Mihajlo Marković, Kosta Mihajlović i Smilja Avramov.
Suđenje Miloševiću, koje traje od 12. veljače 2002., zbog njegovih je zdravstvenih tegoba prekidano 12 puta, a posljednih mjeseci dokaznog postupka optužbe završenog u veljači ove godine, odvijalo se po režimu od tri radna dana na tjedan. To je pridonijelo da prvi dio suđenja, u kojemu su tužitelji u 300 radnih dana izveli 298 svjedoka, potraje dvije godine i tako već postane najdulje suđenje za ratne zločine u povijesti međunarodnog prava.
Miloševiću je za dokazni postupak obrane odobreno 150 radnih dana, uključujući i vrijeme koje će za protuispitivanje svjedoka imati tužitelji, što uz trodnevni radni tjedan znači 50 tjedana.
Raspravno vijeće najavilo je kako očekuje da glavna rasprava na suđenju bude završena do listopada 2005. godine no usporedba s dokaznim postupkom tužitelja kojima je za 56. radnih tjedana trebalo dvije godine, govori da je riječ o naglašeno optimističnoj projekciji sudaca.
Miloševiću predstoji vrlo složena i zahtjevna zadaća pobijanja svih 66 točka optužbe, budući da ga raspravno vijeće nije oslobodilo ni jedne od njih, ocjenivši da su tužitelji "izvan razumne sumnje" dokazali njihovu osnovanost.
No može se očekivati da će se on manje baviti konkretnim optužbama i dokazima, a više obranom svoje "mirotvorne" politike i dokazivanjem kako je ta politika, koja je rezultirala desetljećem krvavih ratova na Balkanu, do samog kraja uživala znatnu podršku svjetskih centara moći.
Nastavak procesa odvijat će se pred tročlanim Raspravnim vijećem III, čiji je predsjednik Patrick Robinson s Jamajke a članovi suci O-Gon Kwon iz Južne Koreje i škotski sudac Iain Bonomy, koji je zamijenio preminulog suca Richarda Maya.
Optužbu predvodi Britanac Geoffrey Nice, a kao "prijatelji suda" (amici curiae), kojima su suci naložili da u drugom dijelu procesa posebno štite interese optuženog, imenovani su Steven Kay i Gillian Higgins.