Peticiju glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu, drugim najvišim dužnosnicima UN-a i ICTY-u, odbor je uputio 29. srpnja, a odvjetnicima, pravnicima i profesorima prava omogućeno je da joj se pridruže šaljući svoje podatke na e-mail slobodavk@yubc.net.
Bivši američki državni tužitelj Ramsey Clark, član ICDSM-a, u utorak je na konferenciji za novinare u Udruženju dopisnika iz UN-a u New Yorku peticiju predstavio kao "apel 90 pravnih stručnjaka iz 17 zemalja", ne spominjući autorstvo odbora za Miloševićevu obranu, o čemu je ranije izvijestila Hina prenoseći agenciju AP.
ICDSM u peticiji "apelira i izražava zabrinutost" zbog toga što se ICTY "priprema nametnuti branitelja protivno volji optuženoga" nazivajući to "kaznenom mjerom suprotnom međunarodnom pravu".
ICTY se optužuje za "pogoršanje" Miloševićevog zdravstvenog stanja, jer uporno odbija njegove zahtjeve za privremenim puštanjem iz pritvora, nameće mu nerealno kratke rokove za pripremu obrane te što je dopustio optužbi uvođenje "neumjerene količine dokaza, od kojih su mnogi upitne vrijednosti".
Uz pozivanja na nalaz kardiologa, ocjenjuje se kako ta tri faktora povećavaju razinu stresa kao glavnog pokretača bolesti.
ICDSM upozorava da bi nametanje branitelja moglo pridonijeti daljnjem pogoršanju te upozorava da ICTY i Vijeće sigurnosti snose odgovornost za "predvidljive tragične posljedice" svojih poteza.
U peticiji se navodi više primjera iz prakse međunarodnog i nacionalnog prava u prilog tezi kako je pravo optuženoga da se brani sam jedno do temeljnih građanskih prava, zajamčeno Statutom ICTY-a, ICC-a, te međunarodnim konvencijama.
Ističe se da je Milošević diplomirani pravnik koji je tri puta biran na najvišu dužnost u državi, da ne priznaje ICTY i kritizira ga, te ocjenjuje da je sposoban iznositi svoju obranu unatoč bolesti.
Odbor za obranu Miloševića, optuženog u 66 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu od 1991. do 1999., čak iznosi primjer bivšeg južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele, dobitnika Nobelove nagrade za mir i borca protiv apartheida, koji se sam branio tijekom poznatih Rivonia procesa 1960-ih godina.
Među 90 potpisnika peticije ICDSM je 20-ak pravnika i profesora iz Srbije, među kojima su prof. Kosta Čavoški i Smilja Avramov, i drugi poznati zagovornici Miloševićeve politike. Odbor za obranu, kojim predsjedava Bugarin Velko Valkanov, i ranije je upućivao slične apele koji, osim medijskog, teško da su imali drugog učinka.
Zbog Miloševićevih srčanih tegoba i visokog tlaka, koji poprimaju kronična obilježja, njegov dvogodišnji proces do sada je prekidan u 12-ak navrata, a početak druge faze glavne rasprava u kojoj on treba iznositi obranu u srpnju je dva puta odgađan, da bi sada bio zakazan za 31. kolovoza.
Kako bi osiguralo nastavak i dovršetak suđenja u razumnom roku raspravno vijeće, pod predsjedanjem suca Patricka Robinsona, najavilo je mogućnost nametanja branitelja i razdvajanja postupka za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.
Od 103 optuženika koji su se pojavili pred Haškim sudom, samo Milošević i Vojislav Šešelj inzistiraju da se brane sami. Šešelju je imenovan "ad hoc" branitelj, zadužen da prati postupak kako bi se po potrebi u njega uključio, pa se slijedom toga primjera slično rješenje može očekivati i kod Miloševića.