Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević svoju će obranu pred Haškim sudom (ICTY) započeti idućeg utorka, 31. kolovoza, kada će održati uvodnu riječ, a prvi svjedoci obrane u sudnici će se pojaviti tek tjedan dana kasnije, 7. rujna, objavio je ICTY.
U odluci raspravnog vijeća od 25. kolovoza, koju je potpisao predsjedavajući sudac Patrick Robinson, precizira se da će nakon Miloševićeve uvodne riječi, za koju su mu odobrena četiri sata, slijediti rasprava o proceduralnim pitanjima u kojoj će strane u postupku i "prijatelji suda" iznijeti stajališta o izvješćima o zdravstvenom stanju optuženoga, mogućem nametanju branitelja te o drugim hitnim pitanjima proceduralnog karaktera.
Sudsko vijeće će nakon toga donijeti nalog o daljnjem odvijanju glavne rasprave. Saslušanje svjedoka obrane započet će 7. rujna, u drugome tjednu dokaznog postupka obrane. Pitanje razdvajanja Miloševićevih optužnica za sada se neće razmatrati, iako ono ostaje jedna od opcija, navodi se u odluci vijeća.
Izvješća o Miloševićevu zdravstvenom stanju raspravnom vijeću su 29. srpnja podnijeli belgijski kardiolog Prof. Dr. Rene Tavernier sa Sveučilišta Gent, koji do sada nije bio angažiran u njegovu liječenju i nizozemski kardiolog Dr. Paul Van Dijkman, koji ga je i ranije liječio. Tome je 18. kolovoza dodano i toksikološko izvješće Dr. Ive P. Touwa, s Instituta za hematologiju, Medicinskog centra Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu.
Haško suđenje Miloševiću, koje traje od 12. veljače 2002., zbog njegovih je zdravstvenih tegoba prekidano u 12 navrata, a posljednih mjeseci dokaznog postupka optužbe, završenog u veljači ove godine, odvijalo se u režimu od tri radna dana tjedno. To je pridonijelo da prvi dio suđenja, u kojem su tužitelji u 300 radnih dana izveli 298 svjedoka, potraje dvije godine i tako već postane najdulje suđenje za ratne zločine u povijesti međunarodnog prava. Zbog daljnjeg pogoršanja zdravlja 62-godišnjeg Miloševića, koji se brani sam, početak iznošenja dokaza obrane odgađan je od svibnja u četiri navrata.
Liječnici su tada utvrdili da Milošević pati od visokog krvnog tlaka povezanog sa stresom koji uzrokuju napori vođenja vlastite obrane, da kao posljedicu tlaka ima proširenje lijeve srčane pretklijetke te upozorili da će se nagle promjene tlaka pojavljivati i u nastavku suđenja.
Za izvođenje svjedoka i dokaza obrane Miloševiću je odobreno 150 radnih dana a suđenje će se i u nastavku odvijati u režimu trodnevnog radnog tjedna.
Raspravno vijeće nakon toga je najavilo da će "radikalno preispitati" modalitete daljnjeg tijeka procesa te od strana u postupku i "prijatelja suda" zatražilo podnošenje mišljenja o mjerama koje bi mogle osigurati nastavak suđenja i njegov dovršetak u razumnom roku, kao što je imenovanje branitelja po službenoj dužnosti i razdvajanje postupka po zasebnim optužnicama za zločine na Kosovu, u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini.
Milošević je opetovano odbijao prijedloge da se njegova obrana dodijeli profesionalnom odvjetniku inzistirajući na tome da se brani sam, čime, kako tvrdi, pokazuje svoje nepriznavanje suda.
Prihvatio je samo mogućnost da si odabere pravne savjetnike, kojih danas ima tri, te prešutno da se "prijatelji suda" dodatno angažiraju na njegovoj strani kada bude iznosio obranu, posebice kod pisanih podnesaka o procedeuralnim pitanjima koje, zbog nepriznavanja suda, također ne koristi.
O mogućnosti razdvajanja postupka, što bi omogućilo brži dovršetak dijela suđenja i presudu, primjerice za Kosovo, Milošević se do sada nije izjasnio.
"Prijatelji suda" Steven Kay i Gillian Higgins u svom su se prošlotjednom podnesku usprotivili imenovanju branitelja po službenoj dužnosti, protiv volje optuženog, kao i razdvajanju postupka.
Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije optužen je po 66 točaka za genocid u BiH te zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja koji su JNA i srpske snage pod njegovim vodstvom počinile tijekom ratova u Hrvatskoj (1991-95), BiH (1992-95) i na Kosovu (1998-99).