U toj misiji Hrvatska s vojnim promatračima sudjeluju šest godina, a dvojica časnika koji su jutros otputovali u njoj će biti godinu dana.
Misija je sastavljena od 45 vojnih promatrača iz devet zemalja - Belgije, Čilea, Danske, Finske, Hrvatske, Italije, Republike Koreje, Švedske i Urugvaja. Zadaća misije je strogo nadgledanje crte razgraničenja i izvješćivanja glavnog tajnika UN-a o njezinoj povredi.
Sjedište zapovjedništva misije izmjenjuje se u dva grada. Tijekom ljeta nalazi se u Srinagaru (od svibnja do studenoga), a zimi u Rawalpindiju (Pakistan).
Mirovna misija UN-a na spornom području Kašmira, između Indije i Pakistana, s gledišta vanjskopolitičkog značaja i dimenzija koje posjeduju obje zemlje (nuklearne sile, regionalne sile, brojnost pučanstva, religijska isključivost) svakako je jedna od najzahtjevnijih misija.
Ujedinjeni narodi uključili su se u sprječavanje sukoba između dviju države već 1948., kada je usvojena Rezolucija Vijeća sigurnosti radi posredovanja u sporu, a u siječnju 1949. osnovana je mirovna misija s ciljem nadgledanja prekida vatre u državi Jammu i Kašmiru. U lipnju 1949. Indija i Pakistan potpisale su sporazum u Karachiju kojim je utvrđena crta razgraničenja koju trebaju nadgledati promatrači mirovne misije.
Zadaća misije je nadgledanje, izvješćivanje i istraživanje pritužbi o povredi prekida vatre te podnošenja izvješća Glavnom tajniku UN-a.
Sukobi između dvije zemlje razbuktali su se 1971., a sporazum između Indije i Pakistana iz 1972. definirao je novu crtu razgraničenja koja je s manjim odstupanjima pratila onu iz 1949. Od tada je Indija zauzela stav da je mandat misije UNMOGIP završen, jer se odnosi isključivo na crtu razgraničenja koja je prihvaćena sporazumom iz Karachija 1949. Pakistan nije prihvatio takvo stajalište.
O ulozi i mandatu misije UNMOGIP, Glavni tajnik UN-a zauzeo je stajalište da misija može biti okončana samo odlukom Vijeća sigurnosti, a budući da takva odluka nije donesena, misija UN-a i dalje traje sa zadaćom strogog nadgledanja crte razgraničenja iz 1971.