Barel nafte na američkom tržištu pojeftinio je 38 centi, na 46,2 dolara, nakon što je prije te vijesti dosegnuo i 46,91 dolar, novu najvišu razinu u 21-godišnjoj povijesti toga tržišta. Barel nafte na londonskom tržištu pojeftinio je 43 centa, na 43,45 dolara.
Cijene nafte oslabile su nakon što je venezuelansko izborno povjerenstvo objavilo da je Chavez 'preživio' referendum o svom opozivu.
Energetska tržišta bila su zabrinuta zbog mogućih poremećaja izvoza nafte iz te zemlje da su rezultati referenduma potaknuli socijalne nemire. Analitičari su, naime, ranije upozoravali ako predsjednik ne dobije povjerenje da bi pro-Chavezovi naftni radnici mogli prekinuti proizvodnju, koja se procjenjuje u visini 2,6 milijuna barela nafte dnevno. Izvori iz brodarskih kompanija kazali su da se isporuke iz te pete po veličini svjetske izvoznice nafte odvijaju uredno.
No, poremećaji isporuka iz Iraka i dalje progone tržišta. Izvoz nafte iz te zemlje i nadalje je prepolovljen na otprilike 900.000 barela dnevno, pošto je južni krak naftovoda izvan upotrebe uslijed sabotaže te nakon što se američka ofenziva protiv sljedbenika klerika Moqtade al-Sadra proširila na nekoliko gradova.
"Naftovod nije u funkciji. Ne znamo kad će se poboljšati uvjeti za njegovo otvaranje", kazao je danas jedan dužnosnik South Oil Company-je.
Cijena barela nafte porasla je od početka godine za više je od 10 dolara. Realno, usklađena s inflacijom, cijena je još znatno ispod vrhunca od 80 dolara, koliko je dosegnula tijekom 1980-tih, no premašila je onu postignutu 1974. tijekom prvog naftnog šoka.
I dok su vodeća svjetska gospodarstva dosad uspijevala izaći na kraj s višim cijenama nafte, pojavljuju se znaci da rastući energetski troškovi počinju štetiti gospodarskom rastu.