U takvim je okolnostima dolar oslabio oko 0,8 posto prema euru, koji iznosi 1,2372 dolara. Potonuo je i prema švicarskom franku, na nanižu razinu u zadnjih gotovo mjesec dana, odnosno1,2378 franaka za dolar.
U skladu s očekivanjima tržišta, američka središnja banka Fed u utorak je podigla ključnu kamatnu stopu za daljnjih četvrtinu postotnog boda, na 1,5 posto. No, dolar nije nastavio bilježiti dobitke budući su ulagači odlučili pričekati nove gospodarske pokazatelje kako bi vidjeli hoće li oni poduprijeti stanovište središnje banke da će američko gospodarstvo ponovno ostvarivati snažan rast nakon privremenog usporavanja izazvanog porastom cijena energenata. "Dolar je dobio početni poticaj zato što su ljudi bili uvjereni kako neće biti izmjena u pogledu odluka vezanih uz kamatne stope", kazao je Gavin Redknap, ekonomist u Standard Charteredu. No, dodao je da će rast kamatnih stopa u idućem mjesecu ovisiti o snazi nadolazećih gospodarskih pokazatelja. "Fed nije promijenio svoje obećanje da će ujednačenim ritmom podizati kamatne stope, no ne mislim da to nužno signalizira da će to ponovno učiniti u rujnu", kazao je Redknap.
Brzina i visina rasta kamatnih stopa u SAD-u bit će ključan čimbenik koji će ove godine voditi svjetska valutna tržišta, budući da ulagači važu privlačnost dolara, koja raste uslijed podizanja kamatnih stopa, sa strukturalnim problemima u američkom gospodarstvu, koji su srušili dolar na rekordno niske razine prema euru ranije ove godine.
Jedan od tih strukturalnih problema krajem tjedna ponovno je privukao pozornost. Naime, neugodno je iznenadio najnoviji podatak o visini manjka SAD-a u trgovini sa svijetom. U lipnju je američki uvoz premašio izvoz za rekordnih 55,8 milijardi dolara, dok je Wall Street očekivao umjerenijih 47 milijardi. To je izazvalo nove zabrinutosti oko sposobnosti tog najvećeg svjetskog gospodarstva da privlači dovoljno kapitala kako bi pokrivao manjak u platnoj bilanci. Ulagači su na oprezu i zbog rekordno visokih cijena nafte, koje su premašile 46 dolara po barelu na američkom tržištu. "Tržište vjerojatno ne želi u potpunosti prihvatiti činjenicu da je gospodarsko usporavanje privremeno", ocijenio je Naomi Fink, valutni analitičar BNP Paribasa u Tokiju.
Zbog rastućih cijena nafte i velike ovisnosti Japana o uvoznoj nafti, japanska valuta od početka mjeseca slabi prema najvažnijim svjetskim valutama. Objavom neočekivano slabog rasta japanskog gospodarstva jen se prošloga tjedna našao pod novim pritiskom. Japanski BDP u drugom je tromjesečju porastao po stopi od svega 0,4 posto, upola manje od tržišnih očekivanja. U takvim uvjetima jen je zabilježio najnižu razinu u zadnja dva tjedna u odnosu na dolar, oslabivši 0,2 posto, pa dolar stoji 110,7 jena. Spustio se i na tromjesečnu najnižu razinu prema euru, oslabivši jedan posto, na 136,9 jena.
Istodobno, jačanju eura pomogli su snažni podaci o rastu gospodarskih aktivnosti u eurozoni. Njemačko gospodarstvo u drugom je tromjesečju očekivano zabilježilo rast u visini 0,5 posto u odnosu na ranije tromjesečje, te godišnji rast od dva posto. Privremeni podaci iz Francuske pokazali su da je to drugo po veličini gospodarstvo eurozone istodobno ostvarilo rast BDP-a od 0,8 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Optimistični ministar financija Nicolas Sarkozy kazao je da bi francuski gospodarski rast ove godine lako mogao dosegnuti 2,5 posto.