DEN HAAG/ZAGREB
Trojica sudaca Žalbenog vijeća Haškog sada (ICTY) odgodila su izvršenje već prije donesenog naloga Raspravnog vijeća o privremenom puštanju iz pritvora Jadranka Prlića, Brune Stojića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Čorića i Berislava Pušića, objavio je u srijedu ICTY. Odluku je 10. kolovoza potpisao sudac Mehmet Guney, i u ime odsutnih sudaca Theodora Merona i Fausta Pocara koji su konzultirani i s njom su se suglasili, stoji u priopćenju Žalbenog vijeća ICTY-a. Trojica sudaca prihvatila su zahtjev Tužiteljstva od 5. kolovoza da se zajamči pravo na podnošenje žalbe na odluku Raspravnog vijeća o privremenom oslobađanju šestorice optuženih Hrvata iz BiH. U obrazloženju odluke suci su naveli kako smatraju da "cilj žalbe tužitelja (...) može biti znatno narušen ako postupak protiv kojeg se tužitelj namjerava žaliti već bude poduzet". Odgoda izvršenja bit će na snazi dok Žalbeno vijeće ne donese odluku o osnovanosti žalbe tužitelja, dodaje se u odluci.
LJUBLJANA
Slovenska policija odazvala se u srijedu na tvrdnje nekih političkih stranaka izrečene ovih dana u vezi s nedavnim incidentnim situacijama u Savudrijskoj vali odnosno Piranskom zaljevu priopćenjem za javnost u kojemu je naglasila da se u svojim postupcima pridržava ustava, zakona i naputaka ministarstva unutarnjih poslova te da nisu isključeni prekršajni ili kazneni postupci u slučajevima kad se ustanovi da se radilo o neovlaštenom ulasku u slovenske teritorijalne vode. U slovenskoj policiji navode da u incidentnim situacijama postupaju u skladu s načelima međunarodnog prava i međunarodnim ugovorima, a istodobno priznaju postignuti stupanj međusobne suradnje i dobru praksu suradnje s hrvatskom policijom. Inače, dodaje se u priopćenju, slovenska policija "već od osamostaljenja Slovenije kontrolira cijelo područje slovenskih teritorijalnih voda. Pritom dosljedno poštuje temeljnu ustavnu povelju o samostalnosti i nezavisnosti, te važeće nacionalno zakonodavstvo, a i naputke ministarstva unutarnjih poslova".
HAMBURG
Zarobljeni pripadnici terorističke mreže Al-Qaide kazali su američkim istražiteljima da Marokanac kojemu se u Njemačkoj sudi za sudjelovanje u terorističkim napadima 11. rujna nije znao ništa o planovima za te napade, kazano je u srijedu na sudu u Hamburgu. Američko ministarstvo pravosuđa predočilo je sudu sažetke ispitivanja Ramzija bin al-Shaibaha i Khalida Sheikha Mohammeda, koji bi mogli pomoći Marokancu Mouniru El Motassadequ, optuženom za sudjelovanje u napadima s Mohamedom Attom i drugima. El Motassadequ je u utorak u Hamburgu počelo novo suđenje, nakon što je prvo, na kojem je bio osuđen na 15 godina zatvora, poništeno zbog neregularnosti. Prema tim dokumentima, bin al-Shaibah kazao je da su on i još trojica pilota samoubojica iz Hamburga bili jedni članovi skupine arapskih studenata koji su u tom gradu znali za planove. On i Attta, Ziad Jarrah i Marwan al-Shehhi činili su jezgru hamburške ćelije. Sheikh Mohammed kazao je istražiteljima da Motassadeq nije bio upoznat s pojedinostima plana zbog sigurnosnih razloga.
RIM
Talijanski šef koordinacijskog protuterorističkog centra, sudac Franco Ionta iz rimskog tužiteljstva, izjavio je u srijedu da postoji velika opasnost od mogućih atentata Al Qaede na ciljeve u Italiji i protiv talijanskog vojnog kontingenta u Nassiriyi. Opasnost je sada iznimno visoka jer uskoro istječe ultimatum - 15. kolovoza, koji su terorističke skupine istaknule kao krajnji rok za povlačenje talijanskih vojnika iz Iraka. Sada su nove prijetnje Italiji uputili preko interneta islamski fundamentalisti brigada Abu Hafs al Masri. Ta skupina, vezana uz terorističku mrežu Al Qaedu, podsjeća da je 15. kolovoza, koji je naznačen prije više tjedana kao datum, posljednji dan za Italiju da se povuče iz Iraka, te se izričito spominje Rim, kao grad u kojem će biti atentati.
KABUL
Rat protiv terorizma u Afganistanu je dobiven, ali je ta zemlja suočena s novom opasnošću koja prijeti cijeloj međunarodnoj zajednici, upozorio je u srijedu američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Na konferenciji za novinare u afganistanskom glavnom gradu, Rumsfeld je kazao kako trgovina heroinom, koja je u porastu u svijetu - a koja potječe od proizvodnje opijuma u Afganistanu - predstavlja veliku opasnost za tek stvorenu demokraciju u toj zemlji.Proizvodnja droge donijela je 2,3 milijarde dolara u 2003. godini, šest posto više nego godinu dana prije, prema podacima UN-a. Oko 3600 tona heroina proizvedenog u Afganistanu prošle godine činilo je 90 posto heroina koji se našao na europskim ulicama. No Rumsfeld je pozdravio napredak koji je Afganistan ostvario od rušenja talibanskog režima 2001. godine.
NEW YORK
UN su u srijedu ponovili kritiku Izraela i palestinskih vlasti zbog njihova zajedničkog neuspjeha u bliskoistočnim mirovnim pregovorima. UN-ov podtajnik za politička pitanja Kieran Prendergast kazao je pred Vijećem sigurnosti kako je kontinuirano nasilje "izravna posljedica okupacije i nedostatka bilo kakve stvarne nade u napredak prema miroljubivom rješenju postignutom kroz pregovore". Prema njegovim riječima, Palestinci nisu uspjeli ispuniti obvezu da će okončati nasilje i boriti se protiv terorizma, a Izraelci nisu uspjeli ukloniti kolonije podignute od ožujka 2001. godine. A te su obveze navedene u "smjernicama" za bliskoistočni mirovni proces. Prendergast je osudio palestinske vlasti i njihova vođu Jasera Arafata jer su pokušali spriječiti ulazak posebnog UN-ova izaslanika za Bliski istok Terje Roeda Larsena na palestinske teritorije nakon što je oštro kritizirao njihov neuspjeh u mirovnom procesu kada se obraćao Vijeću sigurnosti UN-a prošli mjesec.
NEW YORK
Sjedinjene Države i Velika Britanija predložili su u srijedu produljenje za još godinu dana UN-ove misije u Iraku, javlja agencija Reuters pozivajući se na diplomatske izvore unutar Vijeća sigurnosti. Službeni Washington i London iznijeli su nacrt prijedloga za rezoluciju Vijeća sigurnosti da se produlji mandat UN-ove misije za pomoć Iraku, gotovo godinu dana nakon bombaškog napada na UN-ove urede u Bagdadu u kojem su poginuli tadašnji šef misije Sergio Vieira de Mello i još 21 osoba. UN-ovo osoblje povučeno je iz Iraka u listopadu nakon drugog napada na UN-ove objekte. Od tada su se samo manje UN-ove ekipe vraćale radi obavljanja posebnih zadataka. Većina osoblja nalazi se u Amanu u Jordanu i djeluju uz pomoć drugih koji dolaze iz Kuvajta. Nacrt rezolucije, koji će u srijedu biti iznesen na glasovanje u Vijeću sigurnosti, omogućit će reviziju mandata za 12 mjeseci ili prije ako to budu tražili Iračani, doznaje se od diplomatskih izvora iz UN-a.