U usporedbi sa svibnjem prošle godine, u petom se ovogodišnjem mjesecu vanjski dug Hrvatske povećao za 32,6 posto. Promatrajući stope rasta vanjskog duga na godišnjoj razini uočava se da je prisutan trend njegova usporavanja, kažu analitičari RBA.
Tako je u u travnju ove godine stopa rasta po prvi put od siječnja 2003. godine pala ispod 40 posto, da bi u svibnju ove godine iznosila 32,6 posto.
Utjecaj na rast vanjskog duga imao je porast dugoročnih kredita banaka, koji su krajem svibnja dosegnuli gotovo 4,19 milijardi dolara, što na mjesečnoj razini predstavlja porast od 367,4 milijuna dolara.
Najveći udio u strukturi vanjskog duga krajem svibnja i dalje je imala država, 36,4 posto, ali se taj udio postupno smanjuje u korist povećanja udjela banaka, čiji je udio na kraju svibnja iznosio 31,5 posto.
S obzirom da je većina duga denominirana u eurima, a HNB dug iskazuje u dolarima, dodaju u RBA, na povećanje vanjskog duga manjim su dijelom utjecala i tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru u svibnju za oko 3,4 posto na godišnjoj razini.
Analitičari RBA navode kako u drugoj polovici ove godine na naplatu dolazi oko 2,15 milijardi dolara vanjskog duga, zajedno s kamatama.
U idućim godinama, pak, najveća otplata vanjskog duga očekuje se 2006. godine, kada dospijeva oko 4,16 milijardi dolara duga.
U usporedbi s državama središnje i istočne Europe, niži vanjski dug od Hrvatske imaju Slovačka, sa 17,5 milijardi USD (krajem ožujka), Slovenija, čiji je vanjski dug krajem travnja iznosio 16,4 milijardi USD, Bugarska sa 13,6 milijardi USD (krajem travnja) te Rumunjska (19 milijardi USD krajem travnja).
Puno važniji pokazatelj od visine vanjskog duga, naglašavaju u RBA, njegov je udio u BDP-u, a u Hrvatskoj je krajem prvog tromjesečja udio vanjskog duga u BDP-u dosegnuo 80 posto.
Time se Hrvatska ističe među državama središnje i istočne Europe, a slijedi Bugarska sa 64,8 posto udjela (krajem 2003. godine), zaključuju u RBA.