HINA - Financijski servis
Najveći izazov hrvatskoj Vladi na putu ka Europskoj uniji (EU) bit će fiskalna konsolidacija, no aktivnosti Vlade u tom smjeru mogli bi olakšati makroekonomski pokazatelji, koji su u prvom tromjesečju ove godine pozitivno iznenadili analitičare, stoji u novom izdanju "RBA analiza" Raiffeisenbank Austrije (RBA).
Među pozitivnim pokazateljima iz prvog tromjesečja analitičari RBA ističu rast industrijske proizvodnja za 5,6 posto prema istom razdoblju lani, kao i povećanje stope rasta prometa u trgovini na malo u odnosu na niske stope s kraja prošle godine. U tom se razdoblju, dodaje se, restriktivnija monetarna politika ujedno odrazila na usporavanje rasta monetarnih agregata.
No, u RBA upozoravaju kako usporavanje rasta osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, povezane s usporavanjem kreditnog rasta utječe i na usporavanje gospodarske aktivnosti. Tako je stopa rasta BDP-a iz zadnjeg lanjskog tromjesečja, od 3,3 posto, najniža od kraja 2001. godine, a u velikoj je mjeri uzrokovana upravo usporenim rastom osobne potrošnje zbog niže kreditne aktivnosti.
Analitičari RBA usporavanje gospodarske aktivnosti očekuju i tijekom ove godine, te procjenjuju kako bi stopa rasta BDP-a trebala iznositi realno oko 3,5 posto, odnosno značajno manje od prošlogodišnjih 4,3 posto.
U ovoj godini očekuju i nastavak trenda niskih stopa rasta prometa od trgovine na malo, što također tumače kao posljedicu usporavanja kreditnog zaduživanja. Pitajući se da li će se taj sektor uskoro suočiti sa stagnacijom ili čak negativnim rastom, izdvajaju travanjski podatak o realnoj stopi rasta prometa u trgovini malo po nultoj stopi, čemu je znatno doprinio silazni trend u prodaji novih automobila.
Tako bi, prema procjenama analitičara RBA, stopa rasta promet u trgovini na malo ove godine trebala iznositi tek 1,5 posto, u odnosno na 3,7 posto iz 2003., odnosno čak 12,6 posto iz 2002.
Među pozitivnim pokazateljima za ovu godinu u RBA Analizama se ističe i oporavak izvoza, odnosno stope rasta izvoza veće od rasta uvoza.
U prva četiri ovogodišnja mjeseca, naime, izvoz je izražen u dolarima povećan za 29,9 posto, a uvoz za 19,6 posto. Pritom u RBA naglašavaju kako se izvoz ove godine nekoliko mjeseci zadržava na razini iznad 600 milijuna dolara mjesečno, što je unazad deset godina zabilježeno svega nekoliko puta.
Kako najveći dio hrvatske vanjskotrgovinske razmjene otpada na zemlje EU, analitičari RBA očekuju da će gospodarski oporavak u tim zemljama pozitivno utjecati i na hrvatski izvoz. Stoga trend rasta izvoza brži od uvoza očekuju tijekom cijele godine, što bi trebalo ujedno i usporiti rast robnog deficita te pozitivno djelovati na platnu bilancu.
Usporedo s rastom izvoza raste i vanjski dug, koji je krajem ožujka povećan na rekordnih 24,2 milijarde dolara (rast od 42,4 posto na godišnjoj razini). No, analitičari RBA očekuju da bi njegov rast u ovoj godini trebao biti niži nego u 2003., i to pod utjecajem usmjeravanja države financiranju na domaćem tržištu.